Slučaj devetnaestogodišnje djevojke iz Stobreča pokraj Splita, koja se u nedjelju navečer srušila ispred kafića i ubrzo nakon toga umrla, ponovo je otvorio pitanje adolescenata s poremećajima u prehrani.
Pročitajte i ovo
Roditelji umrle djevojke kazali su da je njihova kći bolovala od bulimije.
Bulimija nervoza je, kao i anoreksija nervoza, poremećaj psihološkog podrijetla, ali dok se anoreksičari izgladnjuju, bulimičari se prejedaju, a zatim čiste namjernim povraćanjem.
Bulimija se javlja u djevojaka u dobi srednje i kasne adolescencije, dakle, nešto kasnije nego anoreksija.
Premda nije htjela komentirati slučaj djevojke iz Stobreča dok se ne utvrdi točan uzrok smrti, prof. dr. Vesna Vidović iz Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu u Zagrebu te autorica knjige »Anoreksija i bulimija«, kaže da se čini nevjerojatnim da je djevojka umrla od bulimije.
»Možda, ako je imala bulimičnu formu anoreksije. U tom slučaju ekstremno puno povraćanja u kombinaciji s niskom tjelesnom težinom mogu dovesti do pada elektrolita, što pak može uzrokovati zastoj u radu srca. Kod same bulimije smrtni ishod bi mogao nastupiti jedino zbog ekstremnog povraćanja«, kaže dr. Vidović.
Skeptična je i prema silnom pisanju o poremećajima u prehrani jer na taj način, kaže, ti poremećaji, paradoksalno, postaju popularni.
Bulimija ostavlja za sobom pravu pustoš
Iako ne postoje sustavni podaci, prema podacima Udruge oboljelih od poremećaja u prehrani 'Nada', u Hrvatskoj jedan posto populacije boluje od anoreksije dok je bulimičara tri posto. Većinom su to djevojke u dobi od 10 do 30 godina.
'Problem poremećaja u prehrani sam po sebi ne zabrinjava. Uvijek je bilo mladih koji su skloni ekstremu, ali ono što zabrinjava jest trend porasta te pojave, nemogućnost da se učinkovito suprotstavimo te ignorancija struke. Nema bolničkog odjela koji bi se bavio tom problematikom', kaže nutricionist dr. Ignac Kulier .
'Budući da namirnice pojede, ali ih ne zadržava u tijelu, kod bulimičara vrlo brzo dolazi do nedostatka temeljnih hranjivih tvari. Kao najosjetljiviji organ reagira mozak, pa se javlja depresija, anksioznost, stid, samosažaljenje i nervoza. Nedostatak željeza osobito kod žena vrlo brzo dovodi do znakova anemije. Kao posljedica dehidracije i nedostatka elektrolita javljaju se zgušnjavanje krvi, poremećaj u radu srca, nizak puls i tlak', kaže dr. Kulier.
Budući da se ne unose kvalitetni proteini dolazi do problema u sintezi i radu hormona, a prvi znak je gubitak mjesečnice. U probavi dolazi do začepljenja, a s obzirom na to da se mišići, kao i mozak, hrane glukozom, nedostatak ugljikohidrata dovodi do mišićne slabosti, grčeva žvakaće muskulature, jednjaka. Ističe kako ne treba govoriti da akutni deficit vitamina i minerala usporava sve biokemijske procese u metabolizmu. Ako bulimija dugo traje, javljaju se znakovi na koži, ulceracije na želucu.
'Bulimija ostavlja za sobom pravu pustoš i vrlo ozbiljne posljedice. Ako je riječ o ženi, može se dogoditi da više ne može zatrudnjeti, a ako uspije ovulirati, može prerano roditi, kao i drugim abnormalnostima', objašnjava dr. Kulier. Dodaje da je rano otkrivanje pojave poremećaja prehrane ključno je za učinkovito liječenje.
Stvarni izvor problema je u obitelji
Najmlađe pacijentice koje se u Hrvatskoj liječe od
poremećaja u prehrani stare su četiri odnosno sedam godina, a najstarija je osamdesetogodišnja baka, doznajemo od Hrvoja Rendulića, tajnika Udruge 'Nada'.
Anoreksija i bulimija lice su i naličje istog problema, a stvarne izvore problema poremećaja u prehrani Rendulić ne vidi u medijima, 'showbusinessu' i fotografijama mršavih manekenki i glumica, nego u poremećajima u najužoj obitelji.
'Nerazumijevanje u obitelji, žestoke traume, uključujući tu i ratna zbivanja, glavni su okidač za poremećaje prehrane', kaže Rendulić čija je kći oboljela od anoreksije nakon što je obitelj preko noći ostala bez egzistencijalne sigurnosti.
