Najboljeg hrvatskog maturanta Petra Sumana ovaj će petak s 5.000 dolara nagraditi poznati znanstvenik Marin Soljačić. Riječ je o jednom od naših najpoznatijih fizičara, redovitom profesoru na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta u prirodnim i tehničkim znanostima – američkom MIT-u. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među njima i "stipendije za genije" vrijedne pola miljuna dolara.


U petak ćete dodijeliti nagradu najboljem maturantu. Zašto ulažete u hrvatske učenike na taj način?

"Nagrade te vrste meni su osobno, u mojoj karijeri, bile prilično bitne kao poticaj za daljnji rad i kao potvrda da je dotadašnji trud bio usmjeren u pravom smjeru. I stoga sam se uvijek nadao da ću jednog dana, kada budem imao više novca, tako nešto moći omogućiti i talentiranim ljudima u Hrvatskoj, pogotovo mladima. S druge strane, htio sam skrenuti pažnju hrvatske javnosti na poseban oblik filantropije koji je prilično raširen u američkom društvu – gdje bogatiji pojedinci i obitelji ulažu u nagrade takve vrste ili recimo zgrade koje se onda zovu po njima i na taj način to postaje pitanje prestiža. Bogate se obitelji umjesto, da se tako izrazim, natjecanja u kupovanju kuća i skupih automobila, natječu na taj filantropski način koristan za društvo".

Najbolji maturant sigurno ne bi imao problema s ovim zadatkom. Možete ga pogledati, polovica maturanata nije ga znala riješiti. Uspjeli ste ga riješiti, koliko je vama trebalo?

Vezani članci Slavko Sobin i Gabriela Pilić Pobjednici ''Plesa sa zvijezdama" prisjetili se nastupa: ''Tu sam skoro pao, je l' ti to mene prozivaš?'' Marlon Brando Ovo su jedini ljudi u povijesti koji su odbili nagradu Oscar za svoj rad, pogledajte o kome je riječ

"Pa nisam brojao, ali mislim 20-30 sekundi".

Od hrvatskih maturanata otprilike polovica nije to uspjela riješiti, a oni imaju čak i kalkulator dok rješavaju zadatke. Je li to zvono za uzbunu?

"Čovjek bi očekivao da bi takav zadatak trebalo moći riješiti više od 50 posto maturanata. Teško je raditi generalne zaključke na osnovi jednog zadatka, možda je primjerenije gledati nešto kao istraživanje PISA-e, koja, kao što znate, radi istraživanja i uspoređuje obrazovne sustave u raznim zemljama i nažalost rezultat njihovih istraživanja za Hrvatsku je negdje pri dnu u usporedbi s ostalim razvijenim zemljama.

Upravo su na ovaj zadatak iz Centra nadležnog za maturu upozorili i rekli da je alarmantno što ga nisu riješili. On glasi: Potrošnja automobila je 7 litara na 100 kilometara, a kombi s jednom litrom goriva može prijeći 11 kilometara. Ako su oba vozila prošla 450 kilometara, koliko je više goriva potrošio kombi od automobila? Ponuđeni su i neki odgovori. Zamolili smo danas ministricu obrazovanja Blaženku Divjak, koja je inače matematičarka da riješi zadatak, ali i bivšeg ministra, FER-ovca Vedrana Mornara. Nije im trebao papir i olovka – poručili su da znaju riješiti zadatak, ali i da nešto treba mijenjati u sustavu obrazovanja. Ministrica je rekla da je važno da prepoznajemo one koji su najbolji i koji imaju potencijala za uspjehe koji nisu samo nacionalni, ali i da pomognemo onim drugima koji imaju ili posebne obrazovne potrebe i tzv. "sredini" koju stalno zapostavljamo, a to je u biti neiskorišteni potencijal.

No, nije to jedini problem u sustavu obrazovanja. Planovi i programi pisani su vjerojatno dok ste vi još ovdje išli u hrvatsku školu. Informatika se uči po planu iz 1994. gdje se uči o disketama. Kakva je situacija u Americi, možete li usporediti koliko smo daleko?

"U Americi je velika razlika između različitih saveznih država. Ja konkretno živim u državi Massachusetts koja je najbolja od svih američkih država po osnovnom i srednjem obrazovanju. I baš po tim rezultatima PISA-e negdje je pri vrhu, obično je negdje tamo blizu Singapura, na drugom ili trećem mjestu".

Koja je njihova tajna?

"Ima puno razloga, ali jedna stvar koja je prilično pomogla Massachusettsu jest da se svake godine u svakoj školi provode standardni testovi, znači učenici pišu standardne testove, i poanta tih testova je ne da se testiraju učenici već da se testiraju škole. Onda imate objektivni kriterij na osnovu kojeg možete zaključiti koja škola je bolja, koja je lošija, koja kreće nabolje, koja na lošije... I onda se ti kriteriji koriste da škole koje konstantno imaju loše rezultate dođu pod veliki pritisak. Recimo, može se smijeniti direktor, a u nekim ekstremnim slučajevima mogu se čak i zatvoriti".

Tako nešto bi u Hrvatskoj dobro došlo, jer svaka petica u Hrvatskoj ne vrijedi jednako. No, za kraj sam vas htjela pitati nešto o vašim izuima. Prije nekoliko godina vijest o vašem otkriću o bežičnom punjenju mobitela odjeknula je svijetom. Na čemu sada radite? Znamo da se nešto vrti oko umjetne inteligencije. O čemu je riječ?

"Većina je mojih istraživanja u polju nanofotonike, koje je podpolje nanotehnologije, koje se u smislu aplikacija recimo bavi LED žaruljama, sunčanim ćelijama, optičkim kablovima, laserima, a u zadnje vrijeme pogotovo me zanima primjena umjetne inteligencije za nanofotoniku. Znači, da to laički kažem, u prošlim stoljećima neki vodeći fenomeni bili su otkriveni od nekih velikana znanosti kao što su Isaac Newton, Albert Einstein i Nikola Tesla. I sad je pitanje možemo li unutar idućih 50 godina doći do stupnja gdje iduće bitne fenomene neće biti otkriti čovjek nego računalo".

Primjerice lijek za rak?

"Nadamo se da bi tako nešto možda moglo biti moguće unutar 50 godina".

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr