Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Gost Dnevnika Nove TV bio je stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić koji je pojasnio što nam donosi reforma mirovinskog sustava.


Mnogima je ovo šokantno raditi još dvije godine duže, zašto se država odlučila baš za dvije godine?

'Nema nekog razloga zašto baš dvje godine. To je negdje na tragu europskih iskustava, odnosno onoga što rade europske zemlje. Naime, to je neminovno za europske zemlje u uvjetima kada je stanovništvo sve starije, pogotovo jer su mirovinski sustavi u mnogim zemljama u financijskim problemima, a mi imamo dodatni problem - imamo i relativno niske mirovine. I ova mjera treba s jedne strane dodatno ustabiliti sustav, a s druge strane trebala bi omogućiti ljudima veće mirovine'.

Ali u određenim sektorima, građevinarstvu, tekstilnoj industriji, uslužnim djelatnostima... Mnogi su počeli raditi s 18 godina njima je to previše.

Vezani članci Novac i koronavirus, ilustracija Od 400 do 1200 kuna: Umirovljenicima danas počinje isplata COVID dodatka Starija osoba/Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) "To je sramota države, a ne nas": Alarmantni podaci ukazuju na eskalaciju problema koji je i dosad bio velik

'To doista djeluje šokantno za njih, međutim još uvijek postoje neke opcije za prijevremeno umirovljenje'.

Što one podrazumijevaju?

'U pravilu, 5 godina prije ove zakonske dobi je moguće otići u prijevremenu imovinu uz naravno, nižu mirovinu. Postoji još jedna opcija koja se najavljuje - ako imate 61 godinu starosti i 41godinu staža vi možete otići u mirovinu bez penalizacije, odnosno bez umanjenja mirovine. Vjerojatno će biti pritisak na invalidske mirovine, a postoje još neke opcije koje ljudi većinom moraju sami pobrinuti'.

A koja je loša strana ove reforme?

'Pritisak na invalidske mirovine. Dakle ono što se htjelo izbjeći je da ljudi manje idu u prijevremenu mirovinu. Moguće da će zbog ovakvih stvari upravo više ići u invalidsku mirovinu, unatoč penalizaciji. Ljudi su često skloni prihvatiti i niže mirovine, samo da odu. Pogotovo ako imaju narušeno zdravlje. Meni se čini da se ovakvim uređenjem mirovinskog sustava na neki način loptica prebacuje i na sustav tržišta rada ili na mjere na tržištu rada, i na zdravstveni sustav i na sustav sigurnosti na radu. Dakle, mirovinski sustav je uređen, ili će biti uređen približno kao u većem dijelu europskih zemalja. To što mi imamo možda lošije sigurnosne standarde znači da ih moramo popraviti, ako ljudi ne rade znači da moramo popraviti politike na tržištu rada... Mirovinski sustav bi na ovaj način na neki način bio uređen'.

A da ostane ovakav mirovinski sustav kakav sad imamo, koliko može izdržati?

'Može, hrvatski mirovinski sustav je začuđujuće otporan gledajući financijsku stabilnost. Državni proračun neće eksplodirati zbog mirovinskog sustava'.

Bez obzira na ovaj odnos 1:1?

'Čak i bez obzira na to. Međutim, ključna stvar je da je ova financijska stabilnost sustava postignuta vrlo niskim mirovinama. I takva razina mirovina naprosto nije socijalno održiva, sustav nije socijalno održiv'. 

Znači novi problem bi se stvorio kroz neko vrijeme?

'Apsolutno. već sada je prosječna mirovina 43 % prosječne plaće - tu smo na rubu i pad tog omjera se vjerojatno ne bi dugo tolerirao od strane stanovništva. Počeli bi pritisci na proračun'.

No, kakva mi imamo jamstva da ćemo zato što će se raditi 2 godine više imati i veću mirovinu?

'Objektivno nemamo nikakva jamstva. Imamo obećanje države. Dakle, već u sadašnjim zakonima to je ugrađeno. I sada za svaku godinu više staža čovjek s prosječnom plaćom dobit će 80 kuna veću mirovinu. Dakle, za dvije dodatne godine - 160 kuna veća mirovina. To je sadašnji izraćun. Hoće li se ubuduće mijenjati zakon ili neće... Tu postoji politički pritisak umirovljeničkih stranaka i javnosti i svaka razumna opcija bi bila da se za dodatni staž dobiva povećana mirovina'.   

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr