S krajem godine Hrvatska je podvukla računicu kad su u pitanju europski fondovi. Jesmo li još uvijek među najlošijim zemljama Europske unije te kako pogurati ministarstva da bolje rade svoj posao? Više o svemu kazala je resorna ministrica Gabrijela Žalac, koja je gostovala u Dnevniku Nove TV.

Galerija


S 31.12. podvukli ste crtu - kakvi su rezultati? Jeste li vi zadovoljni?

Jesam, ja sam jako zadovoljna. Mi smo 31.12. u ponedjeljak na staru godinu poslali najveću izjavu o izdacima u Europsku komisiju. Do sada je ovjereno milijardu i 832 milijuna eura od ukupne alokacije koja je dodijeljena Hrvatskoj, a upravo za kraj godine smo ovjerili milijardu i trideset milijuna eura, što je zaista impozantan podatak i brojka. U svakom operativnom programu to je više od 100 posto od onoga što smo morali po pravilu ovjeriti do 2018. a da je Hrvatskoj dodijeljeno 2015. 

Kada govorimo o postocima to je koliko, nekih 17 posto?

Vezani članci Ministrica europskih fondova Gabrijela Žalac i Sabina Tandara Knezović (Foto: Dnevnik.hr) Ministrica Žalac otkrila kada će Hrvatska iskoristiti maksimalna sredstva Europske unije Gabrijela Žalac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) "Danas označavamo početak jednog vrlo važnog i značajnog projekta za našu zemlju"

To je sigurno nekakvih 17 posto. Gotovo duplo od onoga što smo imali dosad, a to je bilo 9 posto ovjerenih sredstava. To je ono što je i javnost i Europsku komisiju najviše zanimalo.

Europski prosjek je 25, mi očito još kaskamo. Kako ubrzati taj proces?

Podaci koji su izašli 31.12. u Europskoj komisiji sigurno nisu finalni podaci. Vjerujem da će se sada u siječnju, kada se sve zemlje usporede u kontektu ugovaranja i isplata samim korisnicima i ovjeravanju, a to je ono što će doći u hrvatski proračun sada u siječnju, na kraju biti dobrih podataka. Tako da vjerujem da ćemo se sljedeće godine popeti na vrh.

Da se pomaknemo s te zadnje pozicije, tj. predzadnje na kojoj se nalazimo.

Nismo sigurno na kraju, rekla bih da smo trenutno negdje na sredini. Mi ćemo sigurno s Općom upravom za proračun i našim resornim dijelom Europske komisije o tome jako voditi računa.

Ministarstva vam štekaju, kako njih pogurati?

Najviše problema imamo u sektoru voda i zaštite okoliša. Ministar Čorić to zna i jako puno toga smo zajednički odradili ove godine. Ja redovno organiziram sastanke i informiram Vladu i od tih sastanaka ima koristi.

Premijer vas je sazvao, krizni sastanak je bio.

Uvijek je u fondovima krizno. Uvijek se čeka do zadnjeg trenutka da se ovjere troškopvi, da se sve skupa pregleda. Ja uvijek kažem onako kakva je prava slika i situacija. Svi ministri koji imaju najveće alokacije, posebice u našem najvećem operativnom programu, znaju na koji način treba svemu pristupiti. Kad govorimo o jačanju kapaciteta, a prije svega kad govorimo postupcima javne nabave koje smatram problamtičnima, u projektima koji su infrastrukturni, koji su vezani uz aglomeracije...

Možete li vi nešto prebaciti na sebe, da pomognete kod tih EU projekata?

Mi pomažemo u svemu praktički. U svim projektima kad govorimo o našem operativnom programu, pomažemo i u pripremi projekata resornim Ministarstvima.

A da preuzmete kontrolu?

Ja ne bježim od nikakve odgovornosti. Moj prijedlog nakon ovog iskustva bi bio da se u sljedećem financijskom razdoblju sve radi na jednom mjestu. Da se raspituju natječaji i da se ugovara i provodi projekte, što se tiče procedura i pisanih tragova, sve bi bilo puno lakše da je sve na istom mjestu.

Zašto nemate na svojim stranicama javno dostupan podatak koliko je tko po ministarstvima iskoristio EU novca?

Ja imam sve podatke u dvotjednom izvješću koje prezentiram na zatvorenom dijelu sjednice, a tako predstavaljam i sve detalje o svakom resoru. Mislim da je ovo jako pregledno i da na našoj stranici www.strukturni fondovi možete naći sve podatke. Mi ne krijemo niti jedan podatak kada govorimo o ugovorenim, isplaćenim i ovjerenim sredstvima. Mislim da tu nemamo što kriti.

Koliko smo platili propale projekte?

Mi nismo izgubili niti jedan euro, to javnost mora znati. Niti smo platili bilo što za projekte.

To je podatak do kojeg je teže doći.

Nije to podatak do kojeg je teže doći. Morate znati da u ovoj financijskoj perspektivi, u odnosu na prošlu, korekcije su na razini EU, tj. oko 10 posto ukupne alokacije. Što znače korekcije? Korekcije znači pronaći nepravilnosti na razini pojedinačnih projekata, tj. spasiti europski novac i preseliti taj novac na neke druge projekte koji su gotovi. U nekim slučajevima će državni proračun platiti više vlastitih sredstava, no u nekim slučajevima to će biti na teret krajnjeg korisnika.

Jeste li kandidatkinja za EU povjerenicu?

Ja ne bih o tome spekulirala. Mislim da će o tome odlučiti i stranačka tijela i Vlada RH koja mora predložiti svog kandidata. Pričekajmo europske izbore pa ćemno vidjeti. Neću vam na to odgovoriti jer nismo o tome razgovarali ni unutar stranačkih tijela ni na bilo kojem sastanku koji je vezan na tu temu.

Je li Vladi potrebna rekonstrukcija?

Mislim da Vladi ne treba rekonstrukcija. Mislim da je u RH potrebna stabilnost i da sve ono što smo si zacrtali za 2019. godinu provedemo u dijelo i to bez ikakvog populizma.

Savjet za Slavoniju - oporba vas optužuje da je to sve čista kozmetika: stiglo je 2,6 od ugovorenih 18,5 milijardi kuna - nije li to je porazna statistika?

Ne bih složila. To ne ide sporo, a kozmetiku ne bih uvažila. 45% ugovorenih sredstava od toga gotovo 14% isplaćeno krajnjim korisnicima za sve sektore. 18 milijardi i 750 milijan kuna smo ciljali, 8 i pol milijardi smo ugovorili, a isplatiti krajnjim korisnicima ne možemo prije no što se projekti provode i šalju zahtjevi za nadoknadom sredstava, tako da sam ja iznimno zadovoljna. Savjet za Slavoniju će napraviti sve do kraja mandata što je i zacrtano.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr