GOOD Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije pozvala je danas na podršku kampanji za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, na što su reagirali iz udruge GROZD ustvrdivši kako je građanski odgoj nova platforma za nametanje ideologije.
Pročitajte i ovo
DIRLJIVI PRIZORI
Mlade iz Vukovara pamtit ćemo po posebnim majicama, otkrili kako je došlo do ideje: "Prilazile su nam obitelji žrtava"
Izvan kalupa ispod radara
Ova djeca mogla bi biti budućnost svijeta, a ne samo Hrvatske: Gubimo ih, zašto ih sustav zanemaruje?
Kampanja 'Znam, razmišljam, sudjelujem', koju je predstavila inicijativa GOOD nova je faza, kažu, višegodišnjeg zagovaranja kvalitetnog uvođenja i provedbe sadržaja i vrijednosti koje promiču ljudska prava, političku pismenost, participaciju, interkulturalnost, ekologiju i gospodarsku pravednost.
Po riječima koordinatorice Emine Bužinkić, kampanja će se provoditi tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, sve do početka nove školske godine. Usporedo s najavljenom javnom raspravom o nastavnom planu i programu provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, GOOD Inicijativa će u narednih mjesec dana provoditi medijsku kampanju te kampanju putem društvenih mreža. Organizirat će i lokaliziranu suradnju u više od 30 zajednica u Hrvatskoj kroz suradnju s nastavnicima, roditeljima, učenicima, školama, organizacijama civilnoga društva i lokalnim medijima.
Reakcija na zdravstveni odgoj: 'Ne šaljite djecu na nastavu'
U Hrvatskoj je, podsjećaju iz inicijative GOOD, 1999. godine donesen Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji se uglavnom provodio kroz projekte i izvannastavne aktivnosti te nije svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije niti je bio dostupan svim učenicima.
U prošloj je školskoj godini, napominju, u dvanaest škola eksperimentalno uveden Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji uključuje šest dimenzija: ljudskopravnu, političku, društvenu, (inter)kulturalnu, ekološku i gospodarsku, a usmjeren je na stjecanje znanja, kao i razvijanje vještina i stavova.
'Kurikulum treba sustavno i kvalitetno uvesti u sve škole kroz međupredmetni sadržaj, a za pojedine dobne skupine i kao zaseban predmet', drži Bužinkić.
Udruga GROZD odmah im je odgovorila na konferenciji za novinare sazvanoj nakon njihove. 'Ne slažemo se s načinom uvođenja građanskog odgoja u škole', rekla je predsjednica GROZD-a Kristina Pavlović. Poručila je kako je građanski odgoj nova platforma za nametanje ideologije u škole budući da ona nije uspjela kroz zdravstveni odgoj.
Privremeno se zabranjuje zdravstveni odgoj u školama!
'Što je s dvije trećine građana i roditelja koji su glasovali 'za' na referendumu o ustavnoj definiciji braka, a kojima se nameće jedna ideologija prvo kroz zdravstveni, a sada i kroz građanski odgoj', pita se Pavlović.
Podsjetila je kako je ministar obrazovanja Željko Jovanović izjavio svojevremeno da udruge nemaju što raditi u školama. 'Očito se to odnosilo samo na neke udruge dok one druge mogu provoditi svoje projekte u školama, s obzirom da u Hrvatskoj ima stotinjak udruga koje provode u školama svoje projekte i sve su istog predznaka i slažu se s resornim ministrom kada je riječ o svjetonazoru', tvrdi Pavlović.
GROZD drži kako bi roditeljima i djeci trebalo ponuditi više programa kako bi mogli izabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim vrijednostima.