Rastu inflacije u Hrvatskoj najviše su pridonijeli prijevoz i hrana. Očekivano za ministra financija Zdravka Marića, no što može ili hoće li nešto učiniti za građane? Samo poručuje - sve je na stolu.
Pročitajte i ovo
Zabrinut je što je Europska središnja banka najavila ne jedno, već dva povećanja kamatnih stopa u idućih nekoliko mjeseci. Oporba traži hitnu pomoć Vlade najugroženijima.
Rast inflacije nitko ne može predvidjeti, ali sve više ekonomista upozorava da Europi prijeti recesija.
Kako ćemo živjeti i trebamo li baš biti katastrofičari, doznaje reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago u razgovoru s glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore Goranom Šaravanjom.
Kako je rekao, suosjeća s ministrom Marićem u ovoj situaciji.
"Inflacija će biti visoka ove godine, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europskoj uniji, pa i šire. Siguran sam da ćemo sljedeće godine imati niže prosječne stope inflacije", rekao je Šaravanja.
Na pitanje novinara je li Europa pred recesijom, odgovara: "Kina je ta koja predvodi, kod njih nema inflacije jer nema domaće potražnje".
"Centralne banke, osim japanske centralne banke, nagovješćuju ili su već počele dizati kamatne stope. To samo po sebi upućuje na usporavanje gospodarskog rasta u određenom trenutku nakon dizanja kamatnih stopa", dodao je.
"Rizici rastu"
"Imamo situaciju koju imamo. Rizici rastu, možemo to tako reći", kazao je Šaravanja.
Europska središnja banka najavljuje dizanje kamatnih stopa, no kako će se to odraziti na Hrvatsku i građane nakon ulaska u eurozonu?
"Sve zemlje eurozone, kako Europska središnja banka bude dizala bazne kamatne stope, imat će veće kamatne stope. Mi ulazimo u eurozonu, a premija za rizik će svakako biti niža nego što bi bila inače", kazao je.
"To se već sada vidi, kad se pogledaju prinosi talijanskih obveznica i hrvatskih obveznica zadnjih nekoliko tjedana. Prinos na hrvatskim obveznicama je između 0,3 i 0,5 postotnih poena niže. Kamata je de facto niža, Hrvatska plaća nižu kamatnu stopu", rekao je Šaravanja.
O zamrzavanju cijena
O zamrzavanju cijena kaže kako je to ubacivanje još jednog elementa neizvjesnosti u svijetu koji danas karakterizira pregršt neizvjesnosti.
"Moja osobna preferencija bi bila da Vlada intervenira na strani prihoda, poreza, neka sami vide gdje", kazao je.
Vlada je smanjila PDV na dio proizvoda pa su oni danas skuplji nego prije, možda je rješenje intervencija na porezu na dohodak.
"To je jedno od mogućih rješenja, svaka Vlada ima paletu poreza i trošarina na kojima mogu intervenirati, oni znaju bolje vidjeti. Nema previše prostora i to je komplicirana situacija u Hrvatskoj", navodi.
"Ako ćemo pričati o porezu na dohodak, čim intervenirate, pogodili ste gradove, općine i županije", objasnio je Šaravanja.
Od sljedeće godine u eurozoni
Hrvatska sljedeće godine ulazi u eurozonu. Mnogi strahuju da bi se cijene mogle povećati.
"Mislim da je u ovoj situaciji puno manji strah nego da smo ušli skupa sa Slovenijom 2007. godine. U svijetu je jako puno neizvjesnosti, evidentno je da dolazi do određenog usporavanja gospodarskog rasta i ako odete predaleko s dizanjem cijena pitanje je - kako prodati proizvod? Kako prebaciti troškove na krajnjeg korisnika?", rekao je Šaravanja.
"Vidljivo je iz cijena pri proizvođačima i jaza između tih cijena i potrošačkih cijena da se sve ne uspijeva preliti", zaključio je Šaravanja.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
