''Bilo je dana da nisam ništa jeo. Čovjeka počne loviti nervoza, organizam traži svoje, a nemaš mu što dati''

"Ja sam 18 sati dnevno na cesti da bih mogao reći da nisam gladan. Bilo je dana da nisam ništa jeo. Čovjeka počne nervoza loviti, kruli u želucu, organizam traži svoje, a nemaš mu što dati", ispričao je Vinko Orešković.

Pročitajte i ovo Pripremite se Mislite da su cijene hrane otišle u nebo? Zbog ovog razloga ona će i dalje poskupljivati pomoć ne stiže Nekad rajskim otokom vladaju bande, širi se i zaraza: "Cijeli dan ne jedem, a zatim idem u krevet bez ičega u želucu"

Pa je Vinku jedini spas - obrok u pučkoj kuhinji. "Ne žalim se, hrana mi je ok, budući da nisam ni prije jeo bečke i zagrebačke, i svaki dan sam zadovoljan", rekao je Orešković.

Vinkovu sudbinu dijeli i Stjepan. "Ja jedem jedanput na dan, ja tu živim. Za ručak sutra imam malo kruha i dvije buhtle.. i ja tako živim", rekao je Stjepan Novinić.

I dok neki u Hrvatskoj u pučkim kuhinjama jedu jedanput na dan, na godinu se u našoj zemlji baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane. Više od 53 posto te bačene hrane dolazi iz kućanstava. Da vam malo pokušamo dočarati te brojke - ta količina bačene hrane mogla bi se zasaditi na zemljištu veličine Kine.

Koliko se u pojedinim zemljama izdvaja iz kućnog proračuna za hranu?

U Hrvatskoj trećina primanja odlazi na hranu. Slovenci troše manje - 25 posto proračuna, a Austrijanci tek 20 posto. Najviše u svijetu na hranu izdvajaju Rusi, čak 40 posto, a najmanje Amerikanci, samo 8 posto.

Mnogi si ne mogu priuštiti ni svježe voće i povrće s tržnice. Meso gledaju samo u izlozima. Otišli smo na zagrebački Dolac i pričekali da prodavači završe s radom. I onda snimili scene ljudi koji pobiru s poda.

Pred našu kameru stala je tek gospođa Jelena. Kaže, s tom hranom sve je u najboljem redu.

"Treba je normalno obradit termički i bit će ok. Možda nije za sirovo jesti, ali termički obrađena bi bila ok'', kaže Jelena.

Do 2050. godine morat će se proizvoditi 70% više hrane

Podaci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuju da je u svijetu gladno više od 850 milijuna ljudi. Do 2050. godine morat će se proizvoditi 70 posto više hrane nego danas, kada će na svijetu biti 9,2 milijarde ljudi. No, pitanje je kako to postići, budući da je zaliha hrane iz dana u dan sve manje i manje.

Svijet sve češće traži i nove energente - kao gorivo se, umjesto nafte, sve više koristi etanol - a za proizvodnju 50 litara tog etanola treba potrošiti 230 kilograma kukuruza. Količina dovoljna da se godinu dana prehranjuje dijete u Zambiji ili Meksiku.

Socijalnim samoposlugama prošle godine donirano je 10 milijuna kuna hrane. Ipak, u Hrvatskoj je i dalje svako peto dijete gladno. Podatak za zamisliti se, prije nego hrana završi u smetlarskim kantama ili postane hrana za golubove.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr