Getoš Magdić i još trojica optuženih izlaze iz pritvora

Riječ je o bivšim pripadnicima Samostalne uskočke satnije optuženima za ratne zločine protiv osječkih Srba, odnosno ubojstvo desetero civila na obali Drave 1991. Optuženici su u pritvoru bili od kraja listopada 2006.

Pročitajte i ovo Ni ona nije stigla u pritvor Policija privela Gordanu Getoš Magdić Slučaj 'selotejp' Getoš Magdić: Nisam sudjelovala u ratnim zločinima

Četvero od sedmero optuženika izlaze iz pritvora odlukama Ustavnog suda, odnosno šesteročlanog vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama koje je njihove tužbe jednoglasno prihvatilo.

Oni će se na slobodi pridružiti prvooptuženom saborskom zastupniku Branimiru Glavašu koji se do sada jedini branio sa slobode. Iz pritvora je izišao u siječnju ove godine, pošto je konstituiranjem novog saziva Hrvatskog sabora ponovno stekao zastupnički imunitet.

Branitelji Gordane Getoš-Magdić i Mirka Sivića, odvjetnici Antun Babić i Selim Šabanović zadovoljni su odlukom, no Babić je izrazio nezadovoljstvo što ju je trebalo čekati gotovo dvije godine.

"Takvu je odluku već odavno trebao donijeti Vrhovni sud kojemu sam istim argumentima kao i Ustavnom sudu dokazivao zašto bi trebalo ukinuti pritvor", kazao je Babić.

Četvero optuženika žalilo se Ustavnom sudu jer im je zagrebački Županijski sud svaka dva mjeseca produljivao pritvor zbog teških okolnosti počinjenja kažnjiva djela, odnosno brutalnosti i okrutnosti pri počinjenju zločina za koji su optuženi.

Optužena Gordana Getoš-Magdić žalila se da joj se opetovanim produljenjenjima pritvor pretvorio u prijevremeno odsluženje kazne, iako suđenje koje je počelo u listopadu prošle godine nije završeno.

Zdravko Dragić je, pak, ustvrdio da u njegovu slučaju nije riječ o posebno teškim okolnostima djela karakteriziranim visokim stupnjem brutalnosti, bezosjećajnosti i bezobzirnosti, nego osnovnim bitnim obilježjem kažnjiva djela.

Tihomir Valentić smatra da u njegovu slučaju nema ni osnovne sumnje da je počinio zločine, pa tako ni za njegovo pritvaranje, te da je povrijeđena presumpcija nevinosti i ustavno načelo razmjernosti koje kaže da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju.

Optuženi Sivić, protiv kojega je zbog njegova lošeg zdravstvenog stanja u lipnju ove godine izdvojen postupak, naveo je da Vrhovni sud nije obrazložio postojanje javnog interesa koji bi prevagnuo nad ustavnim načelom nepovrjedivosti slobode te da mu je prejudicirana krivnja.

Pozivajući se na slučajeve u kojima su se okrivljeni za ratne zločine branili sa slobode, optuženici su istaknuli i da je u njihovu slučaju povrijeđeno i načelo jednakopravnosti.

Ustavni suci su se u odluci pozvali na svoje već izneseno stajalište da pritvor prije donošenja pravomoćne presude o krivnji nije kazna niti se za pritvorenika smije pretvoriti u kaznu.
Ustvrdili su i da sudovi nisu uzeli u obzir razboritost trajanja pritvora u odnosu na razdoblje u kojem su do sada poduzete postupovne radnje, osobito okolnost da je nakon podizanja optužnice prošao dulji vremenski rok, a dokazni postupak u kojem je predviđeno ispitivanje velikog broja svjedoka i izvođenje brojnih drugih dokaza, tek je praktički započeo.

Propustom sudova da se bez valjana objašnjenja prema načelu razmjernosti ocijeni prikladnost, nužnost i primjerenost daljnjeg zadržavanja u pritvoru zbog posebno teških okolnosti kažnjiva djela podnositeljima je, po ocjeni Ustavnog suda, povrijeđeno njihovo ustavno pravo na osobnu slobodu.

Od sedmero optuženih u slučaju "selotejp" u pritvoru ostaju Krnjak i Kontić

Gotovo dvije godine nakon uhićenja četvero optuženih u slučaju "selotejp" Mirko Sivić, Gordana Getoš-Magdić, Zdravko Dragić i Tihomir Valentić danas popodne izlaze na slobodu, a u pritvoru ostaju Ivica Krnjak i Dino Kontić.

Riječ je o bivšim pripadnicima Samostalne uskočke satnije optuženima za ratne zločine protiv osječkih Srba, odnosno ubojstvo desetero civila na obali Drave 1991. Optuženici su u pritvoru bili od kraja listopada 2006.

Četvero od sedmero optuženika izlaze iz pritvora odlukama Ustavnog suda, odnosno šesteročlanog vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama koje je njihove tužbe jednoglasno prihvatilo.

Oni će se na slobodi pridružiti prvooptuženom saborskom zastupniku Branimiru Glavašu koji se do sada jedini branio sa slobode. Iz pritvora je izišao u siječnju ove godine, pošto je konstituiranjem novog saziva Hrvatskog sabora ponovno stekao zastupnički imunitet.

Branitelji Gordane Getoš-Magdić i Mirka Sivića, odvjetnici Antun Babić i Selim Šabanović zadovoljni su odlukom, no Babić je izrazio nezadovoljstvo što ju je trebalo čekati gotovo dvije godine.

"Takvu je odluku već odavno trebao donijeti Vrhovni sud kojemu sam istim argumentima kao i Ustavnom sudu dokazivao zašto bi trebalo ukinuti pritvor", kazao je Babić.

Četvero optuženika žalilo se Ustavnom sudu jer im je zagrebački Županijski sud svaka dva mjeseca produljivao pritvor zbog teških okolnosti počinjenja kažnjiva djela, odnosno brutalnosti i okrutnosti pri počinjenju zločina za koji su optuženi.

Optužena Gordana Getoš-Magdić žalila se da joj se opetovanim produljenjenjima pritvor pretvorio u prijevremeno odsluženje kazne, iako suđenje koje je počelo u listopadu prošle godine nije završeno.

Zdravko Dragić je, pak, ustvrdio da u njegovu slučaju nije riječ o posebno teškim okolnostima djela karakteriziranim visokim stupnjem brutalnosti, bezosjećajnosti i bezobzirnosti, nego osnovnim bitnim obilježjem kažnjiva djela.

Tihomir Valentić smatra da u njegovu slučaju nema ni osnovne sumnje da je počinio zločine, pa tako ni za njegovo pritvaranje, te da je povrijeđena presumpcija nevinosti i ustavno načelo razmjernosti koje kaže da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju.

Optuženi Sivić, protiv kojega je zbog njegova lošeg zdravstvenog stanja u lipnju ove godine izdvojen postupak, naveo je da Vrhovni sud nije obrazložio postojanje javnog interesa koji bi prevagnuo nad ustavnim načelom nepovrjedivosti slobode te da mu je prejudicirana krivnja.

Pozivajući se na slučajeve u kojima su se okrivljeni za ratne zločine branili sa slobode, optuženici su istaknuli i da je u njihovu slučaju povrijeđeno i načelo jednakopravnosti.

Ustavni suci su se u odluci pozvali na svoje već izneseno stajalište da pritvor prije donošenja pravomoćne presude o krivnji nije kazna niti se za pritvorenika smije pretvoriti u kaznu.

Ustvrdili su i da sudovi nisu uzeli u obzir razboritost trajanja pritvora u odnosu na razdoblje u kojem su do sada poduzete postupovne radnje, osobito okolnost da je nakon podizanja optužnice prošao dulji vremenski rok, a dokazni postupak u kojem je predviđeno ispitivanje velikog broja svjedoka i izvođenje brojnih drugih dokaza, tek je praktički započeo.

Propustom sudova da se bez valjana objašnjenja prema načelu razmjernosti ocijeni prikladnost, nužnost i primjerenost daljnjeg zadržavanja u pritvoru zbog posebno teških okolnosti kažnjiva djela podnositeljima je, po ocjeni Ustavnog suda, povrijeđeno njihovo ustavno pravo na osobnu slobodu.