Gdje je BiH danas, 15 godina od Daytonskog sporazuma?

Mirovni sporazum kojim je zaustavljen rat u BiH i uspostavljene njezine državne strukture potpisali su 21. studenoga 1995. u američkoj vojnoj bazi u Daytonu tadašnji predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman, bivše SR Jugoslavije Slobodan Milošević i predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

Pročitajte i ovo Početak kraja? Zelenski najavio intenzivne pregovore: "Delegacije SAD-a i Ukrajine rade na putu prema miru" 30. godišnjica Sporazum je donio mir, ali danas nitko nije zadovoljan: "On ima moć kakvu je belgijski kralj imao u Kongu"

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

>> Josipović: Hrvatska će biti partner BiH za ulazak u EU

>> Josipović: Bitno je da Hrvati u BiH ostvare ravnopravnost

Prije Daytonskog sporazuma, Bosanski su Srbi kontrolirali oko 46% BiH (cca 23687 km2), bosansko-hercegovački Hrvati 25% (12937 km2) i bosanski Bošnjaci 28% (14506).

Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma.

Posljednje četiri godine su vrijeme stagnacije

Provedbu sporazuma za BiH svih ovih godina nadzire Ured visokog međunarodnog predstavnika kojemu je trenutačno na čelu Valentin Inzko.

'Građani Bosne i Hercegovine nebrojeno puta su sasvim jasno rekli što žele - članstvo u Europskoj uniji. Sada njihovi predstavnici, oni koji su izabrani u listopadu, moraju raditi na tome da ih tamo i dovedu. Provedba europskog programa ekonomskih, socijalnih i ustavnih reformi izravno će riješiti glavne izazove s kojima se suočavaju građani BiH', stoji u izjavi visokog predstavnika Valentina Inzka.

Ocijenio je kako su posljednje četiri godine bile vrijeme stagnacije BiH, dodajući kako se političari moraju okrenuti usklađivanju ustava s europskim standardima te jačanju gospodarstva.

'I dok obilježavamo petnaestu godišnjicu Daytona, vidimo zemlju koja ima materijalne i ljudske resurse da ponovo postane ekonomija s najbržom stopom rasta u jugoistočnoj Europi. Ova zemlja se nalazi u fazi kada je uspjeh nadohvat ruke. Kad je uspjeh moguć - sa samo malo više dobre političke volje i više poštovanja drugog', poručio je Inzko.

'SAD će i dalje biti uz BiH'

'Narodi BiH zaslužuju trajnu stabilnost, učinkovito upravljanje i gospodarske izglede. SAD će i dalje biti uz njih, i sve zemlje u regiji, dok nastavljaju prema prosperitetnoj i mirnoj budućnosti', istakla je Hillary Clinton prigodom obljetnice Daytonskog sporazuma..

'Taj prijelomni sporazum postavio je temelje za preobrazbu balkanske regije i on ostaje znakovito postignuće američke diplomacije. Očekujemo sigurnu i prosperitetnu budućnost za balkanske zemlje kao članice europskih i euro-atlantskih institucija', kazala je Clinton.

Daytonski sporazum, po njezinim je riječima, danas temelj mira i stabilnosti u BiH, koji je pružio okvir za obnovu infrastrukture, povratak izbjeglica i prognanika u svoje domove, te pomogao građanima da nastave normalan život.

Dodik: Raspakiranje Daytonskog sporazuma bi dovelo do raspakiranja BiH

Predsjednik Republike Srpske i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik ocijenio je povodom 15. godišnjice od potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu kojim je zaustavljen rat u BiH da bi svako 'raspakiranje Daytona' dovelo do 'raspakiranja BiH'.

'To (Daytonski sporazum) je jedina moguća osnova postojanja i opstanka BiH. Neuspješni pokušaji izmjene samo jednog aneksa tog sporazuma pokazuju s koliko pozornosti je u biti Daytonski sporazum napisan. Raspakiranje Daytonskog sporazuma je raspakiranje BiH. Nadam se da je to svima jasno', navodi se u Dodikovu priopćenju.

On je upozorio da bi drastična izmjena ustava zemlje koja se najavljuje sljedeće godine mogla dovesti u pitanje postojanje same države BiH.