Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europska unija priprema novu regulativu kojom želi spriječiti obmanjivanje potrošača, prije svega, kad je riječ o podrijetlu prehrambenih proizvoda, odnosno prodaji uvoznog pod domaće.


Građanima Hrvatske i EU podrijetlo prehrambenih proizvoda jedan je od najvažnijih kriterija pri kupnji. Prema istraživanju europskog potrošačkog udruženja BEUC - 'domaće' preferira 70 posto kupaca.

Vezani članci Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a (Foto: Pixsell,Sanjin Strukić) - 4 Premijer Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU Svinja (Foto: Dnevnik.hr) Ministarstvo propisalo strože mjere: Zbog ozbiljne prijetnje uvedena nova pravila za svinjokolju

No, prevrtljivi trgovci i proizvođači koriste povjerenje potrošača pa igrajući na kartu 'želimo domaće' neki hranu iz uvoza pakiraju u ambalažu koja sugerira da je proizvod iz Hrvatske (stavljaju kockice, lokalna imena, nazivi poput jadranska, dalmatinski, plod hrvatskih polja...).

'Kada pakiranje i oglašavanje sugerira da je hrana iz Hrvatske, a na deklaraciji ne piše da je sirovina iz uvoza, radi se o kršenju europskih i hrvatskih zakona. Dakle, ako na ambalaži stoji 'Hrvatski proizvod', a glavni sastojci su uvezeni, kupci su prevareni', kaže Biljana Borzan, eurozastupnica (SDP) i predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.

Na meti prevaranata su najčešće maslinovo ulje, masline, začini, suhomesnati proizvodi, vino, konzervirana riba te organska hrana.

'Danas se na tržištu pojavljuju različiti proizvodi životinjskog podrijetla koji postižu visoke cijene, primjerice mesne prerađevine od mesa divljači. U više cjenovne razrede ulaze i tradicionalni proizvodi podrijetlom od autohtonih pasmina (crna slavonska svinja, paški sir i paška janjetina, zagorski puran i drugi). Međutim, poznato je da se ti proizvodi često falsificiraju tako da se umjesto deklarirane koristi jeftinija sirovina (meso ili mlijeko). Primjerice, tradicionalni ovčji sirevi lako se falsificiraju manjim ili većim dodavanjem jeftinijeg kravljeg mlijeka, dok se umjesto sirovine podrijetlom od autohtone crne slavonske svinje često koristi jeftino meso komercijalnih križanaca', pojašnjava Borzan.

Najproblematičniji ulje i sirevi


Sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane među najkrupnijim je gospodarskim segmentima u EU - upošljava oko pedeset milijuna ljudi proizvodeći vrijednost od preko sedamsto milijardi eura.

'Prijevarama se, osim što one ponekad ugrožavaju zdravlje, gubi povjerenje u proizvođače, a posljedice kriminala beskrupuloznih pojedinaca osjeća čitav sektor', kaže Biljana Borzan.

'Usprkos brojnim i strogim propisima za sigurnost hrane, onima koje je i Hrvatska tijekom pregovaračkog procesa morala unijeti u svakodnevnu praksu, povremeno izbijaju skandali,' kaže eurozastupnica.

Regulativa 1169/2011 EU propisuje da informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće, posebno u pogledu karakteristika hrane, među ostalim njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, zemlje ili mjesta podrijetla te da one moraju biti točne i jasne.

No, da to nije tako potvrđuje i inspekcija Ministarstva poljoprivrede koja kontrolira hranu u hrvatskim trgovinama, na tržnicama, ali i same proizvođače. Rezultati su prilično poražavajući - trećina maslinovog ulja koja je u Hrvatskoj kontrolirana prošle godine nije odgovarala kvaliteti označenoj na deklaraciji, a niti jedan uzorak bučinog ulja nije bio u skladu s propisima! Problematičnim su se pokazali i tjestenina te ovčji i kozji sirevi.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva poljoprivrede, poljoprivredna inspekcija je u 2015. godini kontrolirala/uzorkovala sljedeće kategorije proizvoda:

Proizvodi od mesa (ispitivanje prisutnosti mesa označenog na deklaraciji) - 10 % uzoraka nije odgovaralo navodu na proizvodu.

Maslinovo ulje – 30 % uzoraka nije udovoljavalo označenoj kvaliteti odnosno kategoriji ulja.

Bučino ulje (utvrđivala se kvaliteta i autentičnost odnosno je li neka druga vrsta biljnog ulja dodavana u bučino) – niti jedan od uzoraka nije udovoljavao odredbama propisa o kvaliteti bučinog ulja!

Med – 11 % uzoraka meda nije udovoljavalo propisanim parametrima kvalitete ili se radilo o drugoj vrsti meda od onoga koji je bio označen (npr. označen kao med od kadulje, a nije bilo u medu dovoljno peludnih zrnaca da bi mogao nositi naziv te biljne vrste).

Proizvodi ribarstva – u 14 % uzoraka radilo se o drugoj vrsti ribe od one koja je bila označena na proizvodu.

Ovčji i kozji sirevi – u 20 % slučajeva radilo se o sirevima koji nisu bili isključivo od kozjeg ili ovčjeg mlijeka kako je bilo označeno nego je bila mješavina s kravljim mlijekom ili koji nisu zadovoljili propisane parametre kvalitete.

Tjestenina s jajima (laboratorijskom analizom uzetih uzoraka tjestenine se utvrđivalo da li ista ima količinu jaja kako je navedeno na proizvodu) – 40 % uzoraka nije bilo u skladu s propisima.

Serije proizvoda koje nisu odgovarale propisima su povučene s tržišta ili je naređeno njihovo ispravno označivanje, navode u Ministarstvu.

Najčešće nepravilnosti odnosile su se na neispravno deklariranje (nema oznake na hrvatskom jeziku, bez podataka o postotku punjenja, nesukladan naziv proizvoda, u popisu sastojaka nedostaje količina pojedinih sastojaka, nije navedena zemlja podrijetla i sl.).

Veće kazne za prekršitelje

Poljoprivredna inspekcija u području kvalitete hrane je u 2014. godini obavila 3.890 inspekcijska nadzora, podnijela ukupno 250 optužnih prijedloga i donijela 85 prekršajnih naloga. Zbirnih podataka za 2015. godinu još nema. Kontrole hrane rade se, navode u Ministarstvu, u skladu s proračunom. Dakle, koliko novca toliko i uzorkovanja.

Novčane kazne za prekršitelje u Hrvatskoj se kreću u rasponu od 10.000 do 100 tisuća kuna za pravnu osobu, od 5000 do 50.000 za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 2.000 do 20.000,00 kuna za fizičku osobu.

Upravo su kazne dio u kojem EU planira mijenjati pravila kao i regulativu kojima se određuju ovlasti i djelovanje inspekcija dok se propisi koji reguliraju same deklaracije neće mijenjati.

Naime, kako pojašnjava Biljana Borzan, do sada je EU ostavljala državama članicama da same uređuju kazne, dakle teoretski je netko mogao zaraditi milijun kuna na obmani potrošača i platiti kaznu od 70 tisuća kuna.

'Nova regulativa će propisivati minimalnu kaznu u iznosu zarade ostvarene prodajom spornih proizvoda. Regulativa je trenutno u stadiju usuglašavanja između Europskog vijeća i Parlamenta, dakle zadnjem stupnju donošenja EU zakona. Pozicija Parlamenta je da kazne trebaju biti najmanje u iznosu dvostruke zarade ostvarene kršenjem zakona, dok Vijeće predlaže da budu u istom iznosu protuzakonite zarade', pojašnjava hrvatska eurozastupnica.

Nova pravila na snagu bi mogla stupiti 2017. godine.