U sklopu praćenja provedbe Europske strategije za mlade za razdoblje od 2010. do 2018., Komisija je ove jeseni objavila EU Youth Report 2015., izvješće koje daje cjelovitu sliku o životu mladih u Europi, otkriva što su države članice učinile na tom području u razdoblju od 2013. do 2015. i daje preporuke za iduće tri godine.
Pročitajte i ovo
Kad je riječ o obrazovanju, izvješće pokazuje da mladi Europljani provedu u prosjeku više od 17 godina u formalnom obrazovanju, a to se razdoblje zadnjih godina povećava, u Finskoj i Islandu, primjerice, već iznosi više od 20 godina.
Mladi su danas bolje obrazovani od prijašnjih generacija, ističe Komisija. Po podacima za 2013. u EU28, 81,1 posto mladih u dobi od 20 do 24 godine ima barem više srednje obrazovanje, dok samo 66 posto ljudi u dobi od 55 do 64 godina ima tu kvalifikaciju.
Hrvatska je zajedno s Irskom, Ciprom, Litvom, Poljskom, Slovenijom, Češkom i Slovačkom u skupini država u kojima je 90 ili više posto mladih u dobi od 20 do 24 godine završilo barem više srednje obrazovanje.
Žene su općenito obrazovanije od muškaraca – 84,7 posto završilo ih je najmanje više srednje obrazovanje, prema 79,9 posto muškaraca.
Visokoškolsko obrazovanje najviše pomaže mladima u pronalasku zaposlenja. Projekcije pokazuju da će do 2020. za 31 posto radnih mjesta u Europi biti potrebne visoke kvalifikacije.
U prosjeku, preko trećine Europljana u dobi od 30 do 34 godina steklo je sveučilišnu diplomu. Nekoliko država ispod je europskog prosjeka, posebice Italija, Rumunjska, Češka, Slovačka i Malta, otprilike svaki četvrti.
Najgora je Italija gdje je samo 23,9 posto mladih u dobi od 30 do 34 godine završilo fakultet, iako se ta brojka poboljšala za 3,5 postotna boda u zadnje tri godine, po podacima Europske komisije.
Pritom postoje velike razlike između spolova – fakultet je završilo samo 18,8 posto Talijana u toj dobnoj skupini prema 29,1 posto Talijanki.
U odnosu na europski prosjek od 37,9 posto, i zacrtani cilj do 2020. od najmanje 40 posto, Italija je daleko ispod te razine, iako se približava svojem nacionalnom cilju od "barem 26 posto".
Najviše mladih koji su završili fakultet imaju Litva, Luksemburg i Cipar, svi iznad 50 posto.
U Hrvatskoj, fakultet je 2014. imalo 32,2 posto mladih u dobi od 30 do 34 godine, gotovo 40 posto žena i oko 25 posto muškaraca.
Godinu dana prije ta stopa je iznosila 25,6 posto i bila treća najgora u Europi, iza Rumunjske i Italije, a razlogom za nagli skok smatra se ekspanziju sveučilišta u zemlji. Do 2020. ta bi stopa trebala iznositi 35 posto.
No, kada se promatra ukupna populacija radne dobi, udio visokoobrazovanih u Hrvatskoj i dalje je jedan od najnižih u EU – 18,5 posto, prema europskom prosjeku od 26 posto, dok najbolje države članice imaju stope veće od 35 posto.
Problem je, naime, u napuštanju visokoškolskog obrazovanja, posebice znanstvenih i tehnoloških studija.
Procjenjuje se da više od 40 posto hrvatskih studenata prekida visokoškolsko obrazovanje i to zbog nedovoljnih sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije i nedovoljnih financijskih sredstava za studiranje.
Uz to, Hrvatska je među samo šest država članica u kojima znatno više studenata nastavlja studij na diplomskoj razini (više od 75 posto), što upućuje na nedostatno priznavanje diploma prvostupnika. Zbog toga je porasla stopa mladih koji su prekvalificirani za poslove koje rade.
Rano napuštanje školovanja
Velik broj mladih u Europi i dalje rano napušta školovanje, što znači da u najboljem slučaju završe niže srednje obrazovanje. Od 2000. broj mladih u toj kategoriji općenito je u padu, no i dalje ih je više od pet milijuna.
Izvješće pokazuje da je 11,1 posto Europljana u dobi od 18 do 24 godine rano prekinulo školovanje. Taj je postotak najviši u Španjolskoj - 21,9 posto, a slijede Malta (20,3 posto), Rumunjska (18,1 posto) i Portugal (17,4 posto).
U Italiji iznosi 15 posto iako je u zadnje tri godine pao za 2,8 postotnih bodova.
Hrvatska je po tom kriteriju najbolja u EU s 2,7 posto mladih koji su 2014. rano prekinuli školovanje.
Nizak postotak mladih koji su rano napustili školovanje imaju i Češka (5,5 posto), Poljska (5,4 posto) i Slovenija (4,4 posto).
Među najznačajnijim čimbenicima koji na to utječu su njihov socio-ekonomski status i njihovih obitelji (nezaposleni roditelji, slabo obrazovani i slabo plaćeni) te pripadnost ranjivim društvenim skupinama kao što su migranti, objašnjava Komisija.
Mladi na tržištu rada
Uključivanje u tržište rada važan je korak u životu mladih. Taj prelazak sve je složeniji i individualiziraniji, jer mnogi mladi često mijenjaju radna mjesta, rade povremene poslove ili sa skraćenim radnim vremenom ili se čak vraćaju obrazovanju nakon razdoblja rada.
Na tržište rada ulaze većinom u dobi od 20 do 24 godine, žene kasnije nego muškarci. No, od 2000. sve više mladih u toj dobnoj skupini i dalje je u formalnom obrazovnom sustavu, a posebice od početka gospodarske krize 2008., dok se broj zaposlenih postupno smanjuje. Taj trend nastavio se i u razdoblju od 2011. do 2014. godini.
Podaci Europske komisije pokazuju da je 76,1 posto mladih u EU u dobi od 20 do 34 godine koji su u tri godine prije istraživanja završili fakultet ili srednju školu uspjelo pronaći zaposlenje. Do 2020. ta bi stopa trebala iznositi 82 posto. Najgore po tom pitanju su Grčka sa 44,3 posto i Italija sa 45 posto. U Italiji se osim toga taj postotak smanjio za 12,6 postotnih bodova u odnosu na 2011.
Najbolje su pak Malta (91,7 posto), Njemačka (90 posto) i Nizozemska (87,3 posto).
Kad je riječ o Hrvatskoj, posao je u prve tri godine uspjelo pronaći 72,2 posto mladih sa visokoškolskim obrazovanjem te samo 47,3 posto mladih koji su nedavno završili više srednje obrazovanje, po čemu je treća najgora u Europi, iza Grčke i Italije.
Europski prosjek iznosi 80,5 posto za visoko obrazovanje i 70,8 posto za više srednje obrazovanje, po podacima iz izvješća EK "Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2015." (Education and Training Monitor 2015) .
Vještine
Iako se od 2009. u većini europskih zemalja smanjuje broj učenika sa slabim jezičnim, prirodoslovnim i matematičkim kompetencijama (osim u Grčkoj, Mađarskoj, Portugalu, Slovačkoj, Švedskoj i Norveškoj gdje vlada suprotan trend), i dalje oko petine mladih u dobi od 15 godina ima slaba znanja u ta tri najvažnija područja.
Broj takvih učenika trebao bi se do 2020., u skladu s razvojnom strategijom Europa 2020., smanjiti ispod 15 posto, no to za sada nije uspjelo nijednoj europskoj zemlji.
Kad je riječ o čitalačkoj pismenosti, 17,8 posto mladih u dobi od 15 godina u EU nema dovoljna znanja. Za matematiku taj postotak iznosi 22,1 posto, a prirodne znanosti 16,6 posto, po istraživanju OECD-a (PISA 2012.).
Ključnu ulogu u tome ima obitelj, odnosno njezin socio-ekonomski status, pokazala su istraživanja. Isto tako, udio slabih učenika među imigrantima gotovo je dvostruko veći nego među ostalima.
Hrvatski učenici dosad su na OECD-ovu testiranju jezičnih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija postizali ispodprosječne rezultate.
Međunarodna procjena znanja i vještina učenika u 65 zemalja svijeta za 2012. pokazala je da su hrvatski 15-godišnjaci na 40. mjestu iz matematičke pismenosti, 34. mjestu iz prirodoslovlja i 35. mjestu po čitalačkoj pismenosti.
Hrvatski srednjoškolci treći su put pokazali da su najslabiji u matematici, gdje ih trećina nema osnovna znanja.
Kad je riječ o stranim jezicima, polovica učenika u općem srednjem obrazovanju u EU uči dva ili više stranih jezika. U nekim zemljama ta je brojka mnogo veća i iznosi 100 posto ili gotovo 100 posto. To su Češka, Luksemburg, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Lihtenštajn.
S druge strane su Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo i neke južne europske države članice u kojima je zabilježen nizak postotak mladih koji uče najmanje dva strana jezika.
Po podacima Eurostata , objavljenim 24. rujna 2015. u povodu Europskog dana jezika, 99,9 posto hrvatskih učenika u osnovnim školama uči strani jezik - 81,5 posto jedan, a 18,4 posto dva ili više. Engleski uči njih 92,3 posto, a njemački 20,2 posto. Podaci se odnose na 2013.
Na europskoj razini, 81,7 posto učenika u osnovnim školama uči najmanje jedan strani jezik, a 4,6 posto dva ili više. Engleski je najpopularniji (77,1 posto), a slijedi njemački s 3,2 posto.
U nižem srednjem obrazovanju u Hrvatskoj, engleski uči 97,6 posto učenika, njemački 42,7 posto, talijanski 11,1 posto, francuski 1,4 posto te španjolski 0,1 posto.
Na europskoj razini u toj dobnoj skupini, engleski uči 95,6 posto učenika, francuski 27,4 posto, njemački 16,3 posto, španjolski 11,6 posto, ruski 2,7 posto te talijanski 1 posto.
Glede neformalnog obrazovanja i osposobljavanja, što se odnosi na dobrovoljno pohađanje raznih tečajeva i aktivnosti, njime je 2014. po podacima Eurostata u 28 država članica bilo obuhvaćeno 11,2 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina, a u Hrvatskoj samo 1,3 posto.
Po visokom udjelu mladih u neformalnom obrazovanju od najmanje 20 posto izdvajaju se Danska, Francuska, Cipar, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su posebice niske stope uz Hrvatsku zabilježene i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Makedoniji.
Mobilnost
Mobilnost u svrhu učenja u Europi veća je sa svakom novom generacijom. Današnji mladi općenito su mobilniji nego prije, što se ponajprije odnosi na više obrazovanje, iako među pojedinim zemljama postoje velike razlike, pokazuju istraživanja.
Istraživanje Eurobarometra o vještinama i kvalifikacijama (br. 417) pokazalo je da je dobna skupina s najvećim postotkom onih koji su studirali u nekoj drugoj državi članici ili izvan EU-a, skupina od 25 do 39 godina (12 posto), a slijedi dobna skupina 40-54 (9 posto). S druge strane, samo 5 posto ispitanika starijih od 55 godina imalo je to iskustvo. U skupini od 15 do 24 godine vani je studiralo 9 posto ispitanika.
Najmobilniji su Luksemburžani. U toj zemlji do 2003., kada je osnovano prvo i jedino sveučilište, svi su odlazili u inozemstvo radi višeg obrazovanja, a i danas svi studenti imaju određeno iskustvo u tome. Istraživanje pokazuje da ih je 41 posto studiralo u nekoj drugoj državi članici, a još 7 posto izvan EU-a.
Slijedi Cipar s 22 posto ispitanika koji su studirali u inozemstvu, u EU i izvan.
Mobilnost je najraširenija u sjevernoeuropskim zemljama: Švedskoj (18 posto), Danskoj (16 posto), Estoniji (14 posto) i Finskoj (13 posto). S druge strane, najmanje u inozemstvu studiraju Bugari (2 posto).
Kad je riječ o Hrvatskoj, to je istraživanje pokazalo da 92 posto ispitanika nikada nije studiralo u inozemstvu. Samo pet posto ispitanika studiralo je u nekoj drugoj članici EU-a, a dva posto izvan EU-a.
Dva posto Hrvata boravilo je u nekoj drugoj članici EU-a radi praktične izobrazbe ili stažiranja, a jedan posto izvan EU-a.
Na radu u drugoj državi članici bilo je 14 posto Hrvata, a 4 posto izvan EU-a.
U drugoj članici EU-a radilo je 32 posto Luksemburžana, 22 posto Iraca, 19 posto Estonaca, 18 posto Šveđana i 17 posto Poljaka. S druge strane su Nijemci i Maltežani sa 7 posto, Grci s 8 posto i Talijani i Mađari s 9. Izvan EU-a radilo je najviše Šveđana i Danaca (12 posto), a najmanje Čeha (2 posto), Mađara (3 posto) i Grka (3 posto).
Istraživanje Eurostudenta pokazalo je pak da je u inozemstvu privremeno, radi prikupljanja bodova, 2013./14. studiralo najviše mladih iz nordijskih zemalja - u Finskoj 18 posto, Norveškoj 16 posto, Švedskoj 13 posto te Danskoj i Sloveniji 12 posto, a najmanje, oko 2 posto, u Hrvatskoj, Slovačkoj te Srbiji.
Cjelokupan studij, do završne diplome, u inozemstvu je završilo najviše Luksemburžana (68 posto) i Ciprana (52 posto), a po tome se izdvajaju i Slovačka, Malta te Island s više od 10 posto, dok ih je najmanje, manje od 2 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj te Turskoj, po podacima Europske komisije.
U programu Erasmus u akademskoj godini 2012./13. sudjelovalo je 212.522 studenata i te brojke kontinuirano rastu. Program u najvećem broju koriste studenti iz Španjolske, Njemačke, Francuske, Italije i Turske. Program Erasmus+ za razdoblje od 2014. do 2020. raspolaže s proračunom od gotovo 15 milijardi eura.
