Što radnicima koji rade na određeno, a takvih je 9 od 10 radnika, donosi ovaj zakon?
Kad govorimo o radu na određeno, on je trebao biti iznimka, a postao je pravilo. Dakle tu imamo problem koji moramo riješiti. S druge strane u Zakonu o radu već postoje neke mogućnosti da ljudi rade četiri sata, da rade od kuće, da rade za više poslodavaca, međutim, to nije provedivo, jer okruženje Zakona o radu i same neke stavke Zakona treba mijenjati.Mi želimo iskoristiti ovu godinu pred nama da otvorimo jednu široku raspravu o područjima koja treba mijenjati u Zakonu o radu, a onda da krenemo prema Zakonu o procjeni učinka zajedno sa socijalnim partnerima da vidimo što ćemo i kako ćemo.
Pročitajte i ovo
Nezadovoljan Lesar
'Poslodavci fingiraju nezadovoljstvo novim ZOR-om kako bi Mrsiću osigurali bolju poziciju'
Konačni prijedlog ZOR-a
Spuštena granica radnog vremena s 56 na 50 radnih sati tjedno
priča provjerenog
Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
Nepojmljivo
Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
Zajednica stanovanja
Nisu se poznavale, a sada žive zajedno pokraj Dunava: "Nismo željele u starački dom, ovo je nešto najbolje"
Konkretno, radnik koji radi na određeno, a takvih je sve više i više, što će on dobiti ovim promjenama zakona? Sigurnost ili nesigurnost?
Dobili bi apsolutnu sigurnost. Kada radite na određeno vi nemate ona prava ili one mogućnosti koje imaju radnici na neodređeno. Primjerice, ne možete dignuti kredit u banci, ne možete dobiti jubilarnu nagradu, ne možete dobiti otpremninu.
Što bi se moglo učiniti vašim izmjenama Zakona?
Ako govorimo o spajanju jednog i drugog po nekim modelima, a ima više modela, oni bi imali prava i mogućnosti da dobiju ono što je bilo rezervirano za radnike na neodređeno. Na takav način bi sve stavili u jednaki odnos i omogućili da svi oni koji danas rade na određeno vrijeme, a boje se što će se desiti nakon dvije godine, imaju pravnu sigurnost.
No, postoji veliki problem. Čujemo od sindikata da je to Zakon zbog kojeg će poslodavci lakše otpuštati ljude.
Ja mislim da nije problem u otpuštanju radnika, mi svaki dan gubimo radnike i s ovim, recimo, rigidnim zakonom koji sprječava otpuštanja. U proteklih 4-5 godina posao je izgubilo 300 tisuća radnika. Nije problem zakon. Problem je da mi ljudima moramo omogućiti da rade, da zarade i da budu sigurni na svom radnom mjestu.
>> Što će donijeti novi, fleksibilniji ugovori o radu?
Ovakav model nije ništa novo, on postoji u mnogim europskim zemljama. Što je donijelo njima, a što mislite da bi moglo donijeti Hrvatskoj? Bi li se njime otvaralo više radnih mjesta?
Ima zemalja koje su probleme riješile na sličan način, ima zemalja, primjerice Njemačka, koje su ih rješavale na drugi način, ali u svim tim zemljama je registriran porast zaposlenosti za otprilike 10 posto jer se otvorilo tržište rada i omogućilo se zapošljavanje više ljudi. Međutim, moramo reći da ćemo vidjeti jednu sivu zonu koju sada ne vidimo, recimo u radu u poljoprivredi u kojoj sada radi 50.000 ljudi koje prije nismo vidjeli.
Hoćete li ovim zakonom samo legalizirati trenutno stanje. Naime na burzi je sada oko 300 000 ljudi, a sindikati poručuju da je stvarnih nezaposlenih 150 000, te da ostali praktički rade. Hoće li se dogoditi da vi nećete otvoriti radna mjesta nego ćete legalizirajući sadašnje stanje samo smanjiti brojku?
Ne, ja mislim da ćemo postaviti uredan sistem i da ćemo omogućiti da svi oni koji rade da rade legalno. Evo jedan primjer, vjerojatno ćemo ove vaučere koje smo uveli u poljoprivredi proširiti i na druge poslove, dadilje, čistačice, rad umirovljenika. Dakle sve ono što je sada u nekoj sivoj zoni bit će uklopljeno u sistem rada.
Jeste li svjesni nasljeđa Hrvatske iz devedesetih, privatizacije, svega što se zadnjih godina dogodilo. Mogu vaše namjere biti plemenite, ali ljudi ne vjeruju da će bilo kakav zakon zaštititi radnika, da će uvijek ići na ruku poslodavcima.
Mi ćemo u zakonu napraviti sve da zaštitimo radnika, a uvijek postoje kazne. Sad u poljoprivredi više nitko ne riskira zaposliti radnika na crno jer je kazna između 50 i 100 tisuća kuna, pa vi riskirajte. S druge strane želimo osnažiti inspektorat rada koji će striktno nadgledati provedbu zakona.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook