U Hrvatskoj cijene i dalje divljaju, a inflacija ne posustaje. Godišnja stopa u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj iznosila je pet posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.
Ekonomski analitičar Petar Vušković za DNEVNIK.hr ističe kako inflacija akcelerira četvrti mjesec zaredom.
"Od visoke inflacije jedino je gora akcelerirana inflacija. Dvostruko je brža nego u eurozoni. Službeno možemo reći da Hrvatska ima najviše cijene u Europi stavljajući je u kontekst kupovne moći. Posebno problematično je to što je inflacija rasla u odnosu na prosinac koji je tradicionalno potrošački robustan. Ovakav rast inflacije u siječnju mi ekonomisti nismo očekivali".
Vlada nije izašla s planom obuzdavanja inflacije, osim što je ograničila cijene 70 proizvoda. Vušković kaže da program obuzdavanja inflacije Vlade nikada nije postojao, već su postojale sporadične mjere koje nisu dale rezultat.
"Program ima svoj cilj, rokove i svoje mjere. Primjerice, visinu dohodaka trebalo je postupno usklađivati s prosječnom godišnjom stopom inflacije. Trenutačne mjere ograničavanja cijena 70 proizvoda samo su gornji limiti cijena. Cijena nekih proizvoda daleko je ispod tih limita. To znači da su limiti pogrešno postavljeni. Možda je trebalo ograničiti tržišne marže", kaže Vušković.
"Mjera nije dovoljna. Najbolje je rješenje stvoriti jedinstveno tržište preko web-portala – burzu hrane. Trgovci bi na virtualnoj burzi hrane licitirali najniže cijene. Stvorila bi se konkurentnost među trgovcima. Potrošači bi mogli imati ažuran pregled najnižih cijena proizvoda. Kupnjom bi postizali uštede. Vlada bi imala bolju i bržu kontrolu nad cijenama", napominje.
Istovremeno je krenuo bojkot trgovina na poziv platforme "Halo, inspektore". Vušković vjeruje da će se stvarni učinak bojkota moći vidjeti u ožujku.
"Bojkot je počeo 24. siječnja. To je prerano da bismo već u prvom tjednu veljače mogli donijeti zaključke. Za sada znamo da se ograničavanje cijena kod nekih trgovaca isplatilo. Pritisak je donio: spuštanje cijena, manji broj fiskaliziranih računa te manju vrijednost fikasliziranih računa. Sada treba vidjeti je li se dogodilo „prelijevanje“ ili je učinak stvaran.
Bojkot je bio uspješan u smislu reakcije trgovaca. Treba biti nastavljen, ali i razmjeran te oprezan. Važno je da se zna i cilj bojkota. Tada će se moći ocijeniti učinak te znati kada s bojkotom stati".
Protekli tjedan na poziv platforme "Halo, inspektore" bojkotirala su se i gazirana pića, a Vušković se pita na osnovi čega baš to.
"Možda netko na platformi "Halo, inspektore" voli gazirana i energetska pića. Neka prave sok od naranče. Zdravije je", poručuje.
Na pitanje koliko su trgovci spremni spustiti cijene, odgovara:
"To je stvar njihovih cjenovnih politika. To je pitanje i njihova odnosa s dobavljačima. Neki su već uputili apel svojim dobavljačima. Trgovci bi trebali biti pokretač spuštanja cijena u distributivnom lancu prema dobavljačima i proizvođačima. Prostora ima."
Platforma "Halo, inspektore" često ističe primjere hrvatskih proizvoda koji su jeftiniji u SAD-u nego u Zagrebu. Vušković kaže da ekonomskog objašnjenja za to nema.
"Jednostavno, to je moguće zbog trgovačkog oportuniteta. Potrošači to trebaju kazniti", zaključno nam je rekao Vušković.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
