Europska komisija (EK) u srijedu je pozvala na proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u području bez graničnih kontrola. Sada je na zemljama članicama EU-a da donesu političku odluku o njihovu primanju.
Upitana što će EK reći ako u raspravi na Vijeću EU-a neka zemlja postavi pitanje o navodima nekih nevladinih organizacija i medija da Hrvatska nasilno vraća migrante, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je rekla da ima čvrsta jamstva premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska štititi vanjske granice i temeljna prava.
“Mislim da je vrlo važno da su sve članice šengenskog prostora i EU-a u stanju potpuno spriječiti neovlaštene ulaske na naš teritorij i istodobno poštovati temeljna prava", istaknula je Johansson na konferenciji za novinare.
"Neće me iznenaditi ako neka država članica u raspravi o primanju Hrvatske postavi to pitanje. Ali, želim dodati da sam imala nekoliko vrlo jasnih i dobrih razgovora s hrvatskim premijerom o tom pitanju. On je vrlo odlučan osigurati da Hrvatska jednako štiti i granice i temeljna prava. Očekujem da se to i provodi”, dodala je.
Izvršno tijelo EU-a je predstavilo strategiju za “snažniji i otporniji” šengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na države članice koje još nisu njegov dio.
EK ponovno potvrđuje da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska ispunjavaju sve tehničke kriterije i navodi da je “krajnje vrijeme” da Vijeće EU-a slijedi njezine pozitivne ocjene o spremnosti tih zemalja i donese odluku o njihovu primanju.
“Za EK je proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prioritet. Odluka o njihovu primanju nije na nama, a mi se stalno zauzimamo za proširenje. Mislim da činjenice i naše istrage pokazuju da su te tri zemlje spremne za ulazak”, izjavio je potpredsjednik EK-a Margaritis Schinas.
Pročitajte i ovo
EK navodi da njihovo članstvo u šengenskoj zoni nije samo legitimno očekivanje tih zemalja i njihova zakonska obveza, nego je u interesu jačanja sigurnosti cijelog EU-a jer će te zemlje “moći potpuno koristiti raspoložive alate, poput onih je koji su povezani s Viznim informacijskim sustavom i interoperabilnošću”.
Njihovo primanje također je ključno za jače međusobno povjerenje u šengenskom prostoru”, ističe EK. Šengenski prostor čini 26 država, uključujući četiri koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. U toj su zoni sve članice EU-a osim Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Cipra i Irske.
Prve tri zemlje ispunjavaju sve tehničke kriterije i sada je na zemljama članicama da donesu političku odluku o njihovu primanju. Cipar ne ispunjava uvjete jer ne kontrolira u potpunosti svoj teritorij, dok Irska ne želi u Schengen jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je u suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak 1998. godine, kojim su okončani sukobi u Sjevernoj Irskoj, koja je dio Ujedinjene Kraljevine.
