Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ako Vlada ne bi poštivala smjernice Komisije, Hrvatskoj se mogu uvesti sankcije i zamrznuti sredstva iz EU fondova.


Europska komisija će danas u sklopu preporuka za svaku zemlju članicu EU-a dati ocjenu plana hrvatske vlade za smanjenje proračunskog deficita, koji se 2016. godina treba svesti ispod tri posto BDP, te ocjenu o tome vode li hrvatski reformski programi smanjenju makrokonomske neravnoteže.

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL) Plenković o propuštenoj prilici: "Sjeverna Makedonija imala je hrabrosti promijeniti ime, no EU je propustio randevu s povijesnom odgovornošću" Andrej Plenković (Foto: Marin Tironi/PIXSELL) Vlada će za izačun koeficijenata složenosti poslova angažirati strane konzultante

Europska komisija će objaviti preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i 'zamrzavanje' sredstava iz europskih fondova.

Države članice preporuke moraju ih uzeti u obzir pri izradi proračuna i reformskih programa za 2015. godinu.

Hrvatska je od siječnja ove godine u Postupku prekomjernog deficita, a u ožujku je Komisija utvrdila i postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj i u još dvije zemlje članice.

Stoga će Komisija danas dati ocjenu plana hrvatske vlade za smanjenje proračunskog deficita, koji se 2016. godina treba svesti ispod tri posto BDP te vode li reformski programi k smanjenju makrokonomske neravnoteže.

Slijedi prijelomna godina za državni proračun: Evo što je Linićev plan

Vlada je u travnju usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje investicija u cestogradnju.

Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su bile potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a.

Po preporukama koje je Komisija objavila u prosincu prošle godine, a ECOFIN prihvatio u siječnju, Hrvatska bi ove 2014. trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.

Preporuke Komisije za svaku članicu EU-a temelje se na iscrpnoj analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile sve zemlje članice - nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije. Hrvatska je vlada prihvatila 24. travnja i poslala u Bruxelles Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

Preporuke koje u okviru Europskog semestra Komisija upućuje svim zemljama članicama predstavljaju konkretne, mjerljive ciljeve koji se realno mogu ispuniti u sljedećih 12 do 18 mjeseci. S obzirom da su zemlje članice suočene s različitim izazovima, preporuke su prilagođene stanju u svakoj zemlji posebno. Preporuke pokrivaju širok raspon tema, ali su uglavnom usredotočene na strukturne reforme. (Hina)

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.