Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Proslavljeni hrvatski kemičar

Egon Matijević umro u 94. godini

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Kemičar Egon Matijević preminuo je u 94. godini, obavijestilo je Hrvatsko kemijsko društvo svoje članove.

Proslavljeni hrvatski kemičar Egon Matijević preminuo je u srijedu, 20. srpnja, u 94. godini, obavijestilo je u petak Hrvatsko kemijsko društvo svoje članove.

Jedan od osnivača svjetskog centra koloidne kemije

Pročitajte i ovo Zlatko Šimić Tužna vijest Iznenada preminuo novinar Zlatko Šimić Juroslav Buljubašić iznenadna smrt U Italiji preminuo jedan od najbogatijih Hrvata, poduzetnik Juroslav Buljubašić

Matijević je bio poznat i cijenjen kao jedan od osnivača svjetskog centra koloidne kemije Institute of Colloid and Surface Science u Clarksonu. Od 1957. do smrti vezan za Tehnološki fakultet Clarkson, odnosno od 1984. Sveučilište Clarkson, najprije kao profesor, a od 1986. u akademskom stupanju izvrsnoga sveučilišnoga profesora (Distinguished University Professor).

Znanstveni svijet svečano je obilježio devedesetu obljetnicu njegova života višednevnim znanstvenim skupom u Americi i uvodnim člankom u međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Colloid and Interface Science.

Matijević je rođen 1922. godine u Otočcu. Srednju školu je pohađao u Osijeku, 1944. diplomirao je kemijsko inženjerstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat znanosti 1948. kod profesora Karla Webera. Godine 1952. habilitira iz područja fizikalne kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstvena karijera

Znanstveni rad započeo je s profesorom Božom Težakom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1956. odlazi na Sveučilište Cambridge u London kao znanstveni novak, nakon čega odlazi u Clarkson.

Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu profesoru Matijeviću je dodijeljen 1998. godine za iznimnu znanstvenu i stručnu djelatnost, o čemu svjedoči 581 objavljeni znanstveni rad iz područja koloidne i međupovršinske kemija, 17 patenata, mnogobrojna priznanja i odličja, mentorstvo mnogih doktoranda i magistranda, članstvo u akademijama te počasni doktorati Sveučilišta Lehigh u Bethlehemu, Sveučilišta Clarkson u Potsdamu u SAD te Sveučilišta Maria Curie-Skłodowska u Lublinu u Poljskoj.

Dobitnik je prestižne Kendallove nagrade (1972), nagrade Langmuir Distinguished Lecturer Award (1985), Ralph K. Ilerove nagrade (1993) i nagrade Thomas-Grahama (1985), najvećeg priznanja najstarijeg društva za koloidnu kemiju Kolloid Gesellschaft.

Nagrađen je i Medaljom Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva koja se dodjeljuje za cjelokupni znanstveni opus i za zalaganje za napredak hrvatske kemije.

Najmiliji od radova gimnazijski udžbenik

U jednom intervjuu u svibnju 2013. Matijević je ispričao razvoj svoje karijere, koju su roditelji bili zamislili kao karijeru glazbenika, odnosno ljekarnika.

Na pitanje koliko je znanstvenih radova objavio, odgovorio je pomalo nehajno: "To ne znam, ne pratim to" i dodao da mu je među velikim brojem knjiga namiliji hrvatski udžbenik kemije za gimnaziju, koji je napisao s Mirkom Keslerom, koji je dugo bio u upotrebi, imao više izdanja i bio preveden na slovenski i makedonski jezik.

I tada, u 92. godini, taj rođeni Ličanin svakodnevno je odlazio na Sveučilište i obavljao redovite poslove, te organizirao godišnje susrete svjetski poznatih znanstvenika, među kojima je devet Nobelovaca.

"Unatoč mog 91. rođendana, nedavno je jedan Egipćanin kod mene dovršio doktorsku disertaciju, ali neću ih uzimati više. Znate, nisam siguran da ću sljedećih pet godina biti na raspolaganju studentu koji upiše doktorat. Što se kaže, sve može sutra prestati", kazao je.

Stalno u kontaktu s Hrvatskom

Pored toga, bio je strastveni ljubitelj umjetnosti te je imao veliku zbirku slika i skulptura, među kojima i radove Ivana Meštrovića. "Naša je kuća puna slika i kipova. Sve ćemo ih pokloniti univerzi Clarkson, bit će to 'Zbirka Egon i Božica Matijević'", kazao je dodavši kako sveučilišta nisu samo znanstvene nego i kulturne ustanove.

Matijević je stalno bio u kontaktu s Hrvatskom, ali ni s jednom hrvatskom institucijom nije službeno surađivao. Bio je ranije član Odbora Instituta Ruđer Bošković, ali taj odbor, kazao je, više nije aktivan. Kad bi došao u Hrvatsku, a to je bilo gotovo svake godine, našao bi se neformalno s ljudima iz znanosti.

Niz hrvatskih kemičara školovao se kod Matijevića. "U odličnim sam prijateljskim odnosima s nizom kolega. Ali, znate, taj se broj polako – ali sigurno smanjuje", zaključio je tada 91-godišnji Matijević.

Posljednji put Matijević se novinaru Hine javio 1. ožujka ove godine porukom LinkedInom: "Javljam se iz svog ureda u Americi - što znači da sam u 94-toj godini aktivan i još objavljujem znanstvene radove. Uz pozdrav, Egon Matijević". (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene