Ljubljana, grad prvak u primarnom odvajanju otpada. Naime, stanovnici glavnog grada Slovenije odvajaju na svom pragu čak 67 posto svog otpada, što je najviše u Europskoj uniji.
Pročitajte i ovo
Tu istu statistiku za našu metropolu institucije uopće ne posjeduju. Naime, nemoguće ju je izračunati jer svi Zagrepčani još uvijek ne mogu odvojeno prikupljati otpad na kućnom pragu. Iako je po posljednjim podatcima Eurostata Zagreb najgora europska metropola, sa stopom odvajanja i recikliranja od samo jedan posto, u gradu tvrde da je taj postotak znatno veći i bliži brojci od 30 posto.
Ljubljana pak već duže od desetljeća punom parom radi na svojoj ekoslici i to se najbolje vidi u širem centru grada. Problem pretrpanih kontejnera i neugodnih mirisa riješili su izgradnjom 66 podzemnih stanica za odvajanje otpada . Svaku od njih platili su 110 tisuća eura. Funkcioniraju pomoću personalizirane elektroničke kartice koju ima svaki stanovnik centra,kojom otvara podzemni spremnik. Svako odlaganje sustav uredno bilježi te ga naplaćuje na kraju mjeseca.
Čipirane karte bila su jedna od ideja gradonačelnika Bandića, no vrlo brzo je zaključeno kako je ta opcija preskupa za gradsku blagajnu. Pristup većini spremnika tako i dalje imaju svi građani pa je prizor pretrpanih kontejnera vrlo čest u Zagrebu.
Ispred svake stambene zgrade u Ljubljani pod ključem se nalazi pet različitih vrsta spremnika, no naplaćuje se odvoz samo miješanog komunalnog i biootpada. Na taj način grad stimulira građane da odvajaju što više jer sporije punjenje tih dvaju spremnika znači i manji broj odvoza, a to za posljedicu ima niže račune.
A u Zagrebu su računi za odvoz otpada isti, bez obzira na to odvajate li otpad ili ne, još je gora činjenica da ga nemate gdje ni odlagati. Građani još uvijek nemaju spremnike za odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, no grad najavljuje promjene. Točnije, govore kako bi tijekom idućeg mjeseca na kućne adrese trebalo stići oko 118 tisuća novih kanti za odvojeno prikupljanje biootpada.
Sav ljubljanski otpad završava u Centru za gospodarenje otpadom. Otvoren je prije dvije godine i Slovenci kažu da je najmoderniji u Europi. Otpad koji su građani razvrstali u centru se još jednom razvrstava kako ne bi došlo do kakve greške. Potom se vodi na preradu, gdje se dobivaju staklo, metal, plastika i ostale sirovine.
Preradom biološkog otpada zatvara se magični krug pravilnog gospodarenja otpadom jer iz hrane i lišća Centar dobiva dvije stvari. Prva je kompost koji prodaje natrag građanima i tvrtkama, a druga je energija, i to ona toplinska i električna koju koristi za pogon vlastitih strojeva, pa je čitav sustav samoodrživ. Nevjerojatno zvuči podatak da od ukupne količine otpada koji stigne u Centar samo tri posto završi na deponiju.
Neusporedivo veći postotak zagrebačkog otpada završi na deponiju jer centar za gospodarenje otpadom grad nema, no to ne znači da sav odvojeno prikupljeni otpad građana završi na istom mjestu. Papir, staklo i plastiku grad prodaje privatnim tvrtkama, koje od toga kasnije zarađuju.
Da titulu europske zelene prijestolnice iz 2016. ne planira ispustiti tako lako, pokazuje i ambiciozni cilj koji si je Ljubljana postavila, da do 2025. odvaja i reciklira ukupno 75 posto otpada. U Zagrebu takvi ciljevi djeluju kao znanstvena fantastika, no stvari bi s nabavkom novih spremnika trebale krenuti nabolje. Međutim, s više spremnika dolazi i novi sustav odvoza otpada, a gradonačelnik Bandić još nije otkrio znači li to i veće račune za građane.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
