Andrija Jarak: ''Lijepi iznos od 180 milijuna kuna trebao bi pomoći revitalizaciji Knina, ali pitanje je kada''

17:02 ''Lijepi iznos od 180 milijuna kuna trebao bi pomoći u revitalizaciji Knina. Međutim, ključno je pitanje rokova, odnosno u kojim će rokovima taj novac doći. Često se događalo da se ovako nešto izglasa, dogovori, a tada se na realizaciju toga čeka godinama. U svakom slučaju, država će vratiti vojarnu Krka vratiti Kninu, što im je jako važno jer se mogu povezati s Nacionalnim parkom. Jednako tako, obećali su im riješiti problem vrtića, dati im nekretninu na upravljanje, zbrinuti hrvatske vojnike koji žive u Kninu i niz projekata koji bi trebali pomoći da mladi ljudi ne bježe iz Knina. U srednje se škole upisalo 60 učenika manje nego prošle školske godine. Nikad prazniji Knin, uoči proslave 21. obljetnice Oluje. Ondje je tehničko osoblje koje postavlja centralnu pozornicu. Razlog tome su i nesnonse paklene vrućine. U petak popodne ondje je izmjereno 42 stupnja'', javio je reporter Dnevnika Nove TV Anrija Jarak iz Knina.

Pročitajte i ovo Magdeburg Premijer Plenković osudio strašni napad u Njemačkoj: "Ovaj čin nasilja zaslužuje osudu" ravnatelj KBC-a Plenković o Ćorušiću: "Teško nam je zbog ove vijesti, bio je sjajan čovjek i prijatelj..."

14:05 "Nije bilo nekakvog posebnog dočeka premijera i ministara iz jednostavnog razloga - na kninskim ulicama nema ljudi, a nema ih jer ovdje vrije, kuha na 42 stupnja... Premijer je zajedno s ministrima došao u zgradu Veleučilišta gdje bi na sjednici Vlade trebalo biti doneseno nekoliko važnih političkih odluka, poput novog Zakona o hrvatskim braniteljima koji će vratiti neka stečena pa izgubljena prava, posebice pripadnicima HVO-a. Međutim, tu je i nekoliko važnih kapitalnih infrastrukturnih projekata koje bi Vlada trebala odobriti Gradu Kninu - stambeno zbrinjavanje, proglašenje Dinare nacionalnim parkom, vraćanje vojarne na Krki... Svi ti projekti bi trebali pomoći da ljudi ne odlaze iz Knina. Jutros je u Kninu održana i generalna proba svečanog obilježavanja a sudeći po onome šo se moglo vidjeti sutra nas u Kninu čeka jedan veliki spektakl - kopnena vojska, zračne snage, posebice novi američki helikopteri Kiowa, tu je i akrobatska skupina "Krila oluje". Na tvrđavi je nekoliko puta ponovljena cijela ceremonija - podizanje zastave, čitanje imena svih poginulih i nakon toga će cijela ta povorka krenuti prema crkvi. To će biti mimohod državnog vrha i sudionika vojno-redarstvene akcije Oluja. No treba pričekati i vidjeti koje će odluke danas donijeti Vlada, žitelji Knina jako puno očekuju od današnje sjednice Vlade u njihovom gradu", izvijestio je za Vijesti Nove TV u 14 sati reporter Andrija Jarak.

13:40 Uoči sjednice Vlade premijer Andrej Plenković obišao je proizvodni pogon tvornice vijaka DIV u Kninu te se potom sastao s gradonačelnikom Knina Markom Jelićem i županom Šibensko-kninske županije Goranom Paukom. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kazala je uoči sjednice Vlade da će Vlada danas Kninu za različite projekte dodijeliti više od 180 milijuna kuna.

Proizvodni pogon tvornice vijaka DIV u #Knin obišao je PVRH @AndrejPlenkovic. pic.twitter.com/CXIU0dQm6x

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 4. kolovoza 2017.

Uoči 52. sjednice #VladaRH, PVRH @AndrejPlenkovic sastao se sa županom ŠKŽ Goranom Paukom i gradonačelnikom #Knin Markom Jelićem. pic.twitter.com/jl9ErtUP8x

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 4. kolovoza 2017.

13:00 Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević obišli su požarište kod manastira Krka zajedno s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Slavkom Tucakovićem.

Premijer se obratio vatrogascima i vojnicima koji od utorka gase veliki požar u Općini Kistanje.

"Želim zahvaliti svima na velikoj požrtvovnosti posljednja četiri dana na gašenju požara kod Kistanja u šibensko-kninskoj županiji koja je jedna od koja je doživjela velike požare ovoga ljeta. Svima snagama na terenu zahvaljujem na svemu što ste napravili i uspjeli osigurati kuće i spriječiti žrtve. Mislim da je ovo veliki pothvat i veliki uspjeh tijekom ovih kolovoških vrućina koje su zahvatile cijelu Hrvatsku. Hvala glavnom vatrogasnom zapovjedniku Tucakoviću i županijskom vatrogasnom zapovjedniku Dukiću, kao i županu Pauku i svim pripadnicima Hrvatske vojske i vatrogascima na terenu", rekao je Plenković.

Ministar obrane Damir Krstičević je naglasio kako je požar stavljen pod kontrolu "sinergijom lokalne zajednice i svih službi, koordiniranom akcijom i pravovremenim reagiranjem". Najavio je i da će vatrogasci i vojnici koji su sudjelovali u gašenju ovog požara u subotu sudjelovati na mimohodu u Kninu.

11:48 Reporter Nove TV Šime Vičević javio se iz Knina te kazao kako je jutros oko devet sati na kninskoj tvrđavi počela generalna proba za sutrašnji program u povodu 22. obljetnice Oluje. U gradu je već sada jako vruće, temperatura je viša od 40 stupnjeva, ali to nije omelo organizatore.

Sutrašnji program bit će nešto drugačiji no proteklih godina - oko 10 sati predsjednica Republike, premijer i predsjednik Sabora na tvrđavi će održati govore, a potom će krenuti prema crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, u kojoj će biti tradicionalna misa za domovinu.

Danas će pak u 14 sati u Kninu biti sjednica Vlade, na kojoj će glavna tema biti upravo branitelji i Knin. Gradonačelnik Marko Jelić, koji je nakon dugo vremena preuzeo grad od HDZ-ove Josipe Rimac, traži od države da ustupi svoju imovinu Gradu Kninu, kako bi se realizirali neki kapitalni projekti, kazao je Vičević u izravnom javljanju iz Knina.

10:16 Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i izaslanica predsjednice RH Maja Čavlović u petak su u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 22. obljetnice operacije "Oluja"položili zajedničke vijence u ime Republike Hrvatske na zagrebačkom groblju Mirogoju.

U izaslanstvu su bili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te predstavnici udruga branitelja iz Domovinskoga rata. Vijence su položili i zapalili svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, na grobu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskoga rata na Krematoriju.

Ističući kako su na dan početka vojno-redarstvene akcije "Oluja" došli odati počast hrvatskim braniteljima i svima koji su za slobodu Domovine dali svoj život i zdravlje u obrani od velikosrpskog režima Slobodana Miloševića, premijer Andrej Plenković je rekao da ta činjenica obvezuje vlast, cijelo društvo i nove generacije da odaju poštovanje i počast žrtvi hrvatskih branitelja da nastoje graditi društvo i zemlju onakvom kakvu su sanjali i za kakvu su se zalagali.

Naglasio je i da je u to vrijeme državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u kompleksnim međunarodnim i sigurnosnim okolnostima, pridonijela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija RH, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH, sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću te je zahvaljujući "Oluji" došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma.

Upitan o podizanju kaznene prijave koju je Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnio za zločine počinjene u Uzdolju kod Knina i obližnjim zaseocima od 5. do 8. kolovoza 1995., Plenković je odgovorio kako hrvatska Vlada vodi računa o dignitetu Domovinskog rata i svemu na čemu je Hrvatska utemeljena.

"Istovremeno, Hrvatska je demokratska država i država u kojoj postoji sloboda govora i aktivnosti svih udruga", rekao je.

U povodu obilježavanja Dana pobjede i dom.zahvalnosti i Dana hrv.branitelja PVRH @AndrejPlenkovic položio je zajednički vijenac u ime RH 1/3 pic.twitter.com/ga9mmKd8gP

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) August 4, 2017

Jandroković: "Olujom" je slomljen san o Velikoj Srbiji

Naglasivši kako je operacijom "Oluja", kojom je oslobođena skoro petina okupiranog teritorija, slomljen san o Velikoj Srbiji, Jandroković je rekao da je Hrvatska u "Oluji" iskazala zajedništvo svih ljudi, veliku vojnu silu te pokazala da se i u složenim međunarodnim odnosima mogu ostvariti željeni ciljevi.

Istaknuo je da se danas sjećamo svih poginulih za Hrvatsku, a s posebnim poštovanjem i prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana "bez čije vizije i razumijevanja međunarodnih okolnosti projekt stvaranja hrvatske države ne bi bio ovako uspješan".

"Vojno-redarstvena operacija "Oluja" i potpora koju su ljudi dali hrvatskim vojnicima i policajcima znak je da hrvatski narod kada je zajedno, kada zaboravi na sve političke i svjetonazorske podjele, može ostvariti najteže zadatke", naglasio je Jandroković.

Poručio je da nam sjećanje na "Oluju" i danas može biti poticaj da u bitno izmijenjenim međunarodnim okolnostima kada postoje nove prijetnje i novi globalni izazovi zajednički djelujemo i u bitnim nacionalnim pitanjima, zaboravimo podjele i osiguramo napredak zemlje, ekonomski rast i razvoj i ojačamo solidarnost među hrvatskim građanima.

Upitan o kampanji "Isprika" Inicijative mladih za ljudska prava, Jandroković je rekao da je "Oluja" bila legitimna oslobodilačka akcija te se treba vidjeti povijesni kontekst zašto je do nje došlo. "Hrvatska je morala osloboditi svoje okupirane teritorije nakon pet godina poniženja, patnje i ubijanja hrvatskih ljudi", kazao je.

Vojna akcija, rekao je, bila je nužna nakon svih pokušaja da se mirnim putem i pregovorima zaokruži teritorijalni integritet RH. Dodao je kako i međunarodni akteri prepoznaju važnost te operacije.

Na pitanje kako Hrvatska i Srbija imaju oprečna stajališta o "Oluji" i što se treba dogoditi da se tenzije smanje, odgovorio je da svi vodeći ljudi RH vode računa da naša politika prema susjednim državama, pa i Srbiji, bude politika dobrosusjedskih odnosa. Pri tome je ta politika okrenuta potpori da te zemlje postanu članice EU-a, a one koje žele i NATO-a.

"Kada je u pitanju Domovinski rat i "Oluja", onda je važna istina. Mi jako dobro znamo da je sve započelo krajem 80-tih godina snažnom i neprijateljskom Miloševićevom propagandom. Znamo da je cijeli koncept Velike Srbije bio osmišljen na vojnom osvajanju tadašnje JNA i paravojnih snaga u Hrvatskoj i BiH", kazao je.

Naglasivši kako je tadašnje hrvatsko vodstvo, predvođeno predsjednikom Tuđmanom, željelo mirnim putem zaokružiti teritorijalnu cjelovitost zemlje, Jandroković je kazao da to nije bilo moguće zbog nekooperativnosti i agresivnosti druge strane, pa je Hrvatska vojnim putem oslobodila svoje okupirane teritorije i tu nema nikakve mogućnosti za drugu interpretaciju.

Vijence je na zagrebačkom groblju Mirogoj položilo i zapalilo svijeće i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem. (Hina)