Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U vremenima kad svaka kuna dobro dođe, vijest da se može zaraditi na državi - zvuči pomalo nevjerojatno. Takva primamljiva ponuda mogla bi postati stvarnost, jer iz Vlade su najavili izdavanje narodnih obveznica domaćim štedišama, umjesto skupih zaduživanja u inozemstvu. Uz pomoć stručnjaka okvirno smo izračunali koliko građani dobivaju u slučaju štednje, a koliko bi novca od kamata zaradili kada bi državi posudili svoj novac.


Štedjeti u banci ili ulagati u državu - pitanje je sad. Vlada razmišlja o izdavanju narodnih obveznica svojim građanima, umjesto da se skupo zadužuje u inozemstvu. No građani u tu ideju teško vjeruju.

Vezani članci Opljačkana poslovnica banke u Vrlici (Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL) Otkriveni novi detalji: Vrlički Robin Hood imao pomagača koji ga je prevezao u BiH Čuvanje uzoraka (Foto: Dnevnik.hr) Otvorena prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj - Investicija teška 8 milijuna kuna

A na koga Vlada računa? Prije svega na one s najvećom ušteđevinom. Oko 50.000 građana u bankama štedi čak 75 milijardi kuna.

Iako točan iznos kamate i ostali detalji izdavanja obveznica još uvijek nisu poznati, uz pomoć stručnjaka s RRIF-a Dnevnik Nove TV donosi primjer okvirnog izračuna štediše koji ima milijun kuna.

U godinu dana on će povećati štednju uz prosječnih tri posto kamata. No, od 2015e uvodi se porez na kamate na štednju od 12 posto. Tako će štediša na kraju iduće godine imati milijun 27.400 kuna. Ako se pak odluči kupiti narodnu obveznicu, država mu neće naplatiti porez, a kamata bi mogla biti barem četiri posto. Kraj godine tada bi dočekao s milijun i 40.000 kuna.

Vlada kreće s oporezivanjem štednje: 'Stopa je dogovorena s EU Komisijom, a biti će12%'

Dio financijskih stručnjaka smatra kako bi se takvim obveznicima država zaduživala povoljnije, a građani zarađivali više. 'Osobno držim da je rizik građana manji nego držanje novca u bankama. Gotovo da je nemoguća situacija u kojoj bi se zemlja našla u takvoj situaciji da ne vraća svoje dugove, to bi bio grčki sindrom, a vjerujem da nismo u takvom stanju', kaže Šime Guzić, financijski stručnjak s RRIF-a.

Odluke štediša ovisit će o točnoj visini kamate i roku otplate. No neki stručnjaci upozoravaju da se novac od obveznica ne smije uložiti samo u krpanje proračuna, jer bez ulaganja - država će dug teško vratiti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook