Oporbene stranke najavile su da će podržati prijedlog povećanja dobne granice za odlazak vojnika u mirovinu s 45 na 50 godina, no desni dio oporbe poručuje da to nije dovoljno, već je potrebno vratiti obvezno služenje vojnog roka kako bi se povećali obrambeni kapaciteti zemlje.
Prema važećem zakonu, djelatna vojna služba po sili zakona prestaje s navršenih 45 godina života zbog čega vojnici ne ispunjavaju uvjete za mirovinu.
''Ispravljamo nepravde oko ranog odlaska ljudi iz vojske bez ikakvih prava. Nije normalno da čovjek s 45 godina izađe iz sustava vojske i odjedanput više nije nigdje. A u njega je uloženo, on je školovan i obučen'', rekao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg u Hrvatskom saboru tijekom predstavljanja izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama.
Pročitajte i ovo
Klubovi zastupnika najavili su da će podržati ovaj prijedlog. Zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar kazao je da svi žele dobro organiziranu, visoko motiviranu i profesionalnu vojnu snagu, no to podrazumijeva, između ostalog, i povratak obveznog služenja vojnog roka.
''Nitko ne huška na rat. Nitko ne želi uzeti vaše sinove i natjerati ih da lašte puške i vojničke čizme što poneki smatraju potpunom besmislicom. Dame i gospodo, u trenutku kada hrvatsku granicu prijeđu avioni, tenkovi i oružano pješaštvo, vidjet ćete da je obučiti vaše sinove za obranu Hrvatske od najveće važnosti za očuvanje i budućnost hrvatske države'', rekao je.
Po uzoru na zemlje u susjedstvu, Hrvatska mora povećati ulaganje u obrambene sposobnosti i u proizvodnju vojne opreme i tehnike, kazao je Dretar. Iako je Hrvatska članica NATO saveza, smatra da u slučaju eventualnog napada na Hrvatsku, neće moći odmah računati na pomoć članica saveza.
Pročitajte i ovo
''Pa o tome će se tamo negdje raspravljati. Nećemo iste sekunde doživjeti odlučan, brz i učinkovit odgovor NATO snaga. Hrvatska i njena vojska moraju biti spremne da amortiziraju prvi udar. Nemojte me smatrati ratni huškačem, ja govorim o scenarijima'', poručio je.
Zastupnik HSLS-a Darko Klasić podsjeća da Hrvatska nikad nije ukinula obvezu služenja vojnog roka već ju samo suspendirala 2008. godine kada je procijenjeno da je okuženje stabilno i da ne postoji vanjska ugroza. No, danas to nije slučaj, smatra Klasić.
''U Crnoj Gori je na vlasti koalicija u kojoj su i proruske stranke. Republika Srpska je tempirana bomba koja sama što nije eksplodirala, a detonator se nalazi u Moskvi, ne u Banja Luci. Vrlo je vjerojatno da će biti aktiviran kao bi se smanjila logistička potpora Ukrajini i dodatno poremetio sigurnosni koncept EU i NATO pakta'', izjavio je.
Pročitajte i ovo
U slučaju izbijanja rata, Oružane snage mogu narasti tek na 35 tisuća pripadnika, dodao je HSLS-ov zastupnik, što nije dovoljno za obranu hrvatskog teritorija.
Zastupnik Socijaldemokrata Nikša Vukas kazao je da su se pojedini zastupnici 'ufurali' u neko ratno stanje ili stanje ugroze, što je ocijenio pretjeranim.
''Geopolitičko okruženje sigurno nije dobro, kao ni rat u Ukrajini. No, kad je trebalo podržat obuku ukrajinskih vojnika, mnogi su se sakrili u mišje rupe, nisu imali hrabrosti podići ruku, a nas su prozivali žetonima'', napomenuo je.
Pročitajte i ovo
Ipak, Vukas smatra da bi se moglo razgovarati o uvođenju nekog novog predmeta u škole na kojem bi se učenici educirali o temama kao što su vojska, geopolitika i ponašanje u elementarnim nepogodama.
SDP-ov zastupnik Arsen Bauk ustvrdio je da su u važećoj Strategiji nacionalne sigurnosti kao sigurnosni rizici definirani teroristički napadi, korupcija u javnom sektoru, organizirani kriminal, kibernetičke prijetnje, negativna demografska struktura te klimatske promjene.
''Ništa od toga ne čujemo u javnom prostoru osim povremenih, predizbornih, prigodničarskih rasprava o tome treba li uvesti vojni tok ili vojni tečaj'', rekao je Bauk, no dodaje da je potrebno revidirati važeće strategije posebno nakon agresije na Ukrajinu 2022. godine.
U kraćoj raspravi zastupnici su podržali i izmjene Zakona o upravnoj inspekciji.
