Zagrebačka Trauma je pod povećalom i to nakon što je sadašnji šef Srećko Sablić prijavio bivšeg šefa te klinike Dinka Vidovića.
Vidović je prozvan da je pacijentima ugrađivao jeftina umjetna koljena, a HZZO-u prikazivao da je ugrađivao skuplje proteze. U nadzoru su i HZZO i Vinogradska, a Dnevnik Nove TV doznaje i da sve provjerava DORH.
"Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, sukladno svojim ovlastima, poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti", poručili su i dodali da nisu u mogućnosti dati više informacija s obzirom na to da su izvidi tajni.
O tvrdnjama se, u opširnom priopćenju, za Dnevnik Nove TV oglasio prozvani Vidović koji sve demantira.
Njegov odgovor novinarki Josipi Krajinović prenosimo u cijelosti:
"S obzirom na netočne i tendenciozne navode koji su se ovih dana pojavili u medijima, a koji se odnose na moj rad u svojstvu liječnika i predstojnika Klinike za traumatologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, a koju sam funkciju obavljao do srpnja 2024. godine, smatram svojom profesionalnom i moralnom obvezom obratiti se javnosti radi iznošenja točnih informacija i pojašnjenja.
Ovim putem odlučno demantiram neutemeljene optužbe te želim razjasniti okolnosti koje su predmet neistinitih medijskih interpretacija, a koje neosnovano dovode u pitanje moj stručni i osobni integritet i zakonitost mog djelovanja.
"Nisam imao pristup bolničkom obračunu"
Moj profesionalni djelokrug kao liječnika, ali i tijekom obnašanja funkcije predstojnika Klinike za traumatologiju KBCSM, obuhvaćao je prije svega pružanje zdravstvene skrbi pacijentima, s posebnim naglaskom na izvođenje operacijskih zahvata temeljem jasno utvrđenih medicinskih indikacija. U svom radu nisam sudjelovao u unosu šifri, obradi podataka za potrebe fakturiranja, niti sam imao pristup bolničkom obračunu. Navedene poslove obavlja isključivo za to ovlaštena bolnička administracija, uključujući fakturnu službu.
Također, ističem da kao predstojnik Klinike za traumatologiju nikada nisam zaprimio niti jedan prigovor od strane fakturne službe vezano za navode koji se pojavljuju u medijima. Dodatno, napominjem da se ista vrsta neusklađenosti u obračunu sustavno javlja kod svih kolega koji su radili navedene zahvate pa i u razdoblju nakon moga mandata, što upućuje na evidentno postojanje sistemske greške u funkcioniranju administrativnih i obračunskih procedura bolnice.
"Autori su liječnici kojima sam se zamjerio"
Recentni medijski napisi temelje se na jednoj potpuno neistraženoj i nedokazanoj prijavi dostavljenoj ravnateljstvu KBCSM, bez ikakvog utvrđenog činjeničnog stanja ili provedene službene istrage. Smatram kako je ovdje riječ o očitom pokušaju podmetanja i osobne diskreditacije, na već prokušani način plasiranja u medije lažnih i fabriciranih podataka za koje se njihovi autori nadaju da će, ako se dovoljno puta ponove, postati istiniti.
Sam modus operandi i ovoga puta jasno razotkriva autore – skupinu liječnika kojima sam, tijekom mog mandata predstojnika se zamjerio, zabranivši im rad u privatnim ustanovama u vrijeme kada su, prema rasporedu i radnim obvezama, trebali biti na svom radnom mjestu, u Klinici za traumatologiju.
S druge strane, ono što je neupitno i izrazito sporno jest činjenica da je iz bolničkog sustava neovlašteno iznesena medicinska dokumentacija pacijenata, uključujući njihove dijagnoze, otpusna pisma i druge osjetljive osobne podatke, koji su potom dostavljeni na obradu trećim osobama izvan bolnice.
"Narušena je sigurnost bolničkog sustava"
Takvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje prava pacijenata na privatnost te je u suprotnosti s člancima 145. i 146. Kaznenog zakona, kao i s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
Osim toga, time je narušena sigurnost bolničkog sustava, povjerenje pacijenata u sustav zdravstvene zaštite te integritet korištenja osjetljivim medicinskim podacima.
Ovakvo narušavanje sustavne sigurnosti zahtijeva hitno utvrđivanje odgovornosti i provedbu mjera za sprječavanje daljnjih povreda, u cilju zaštite pacijenata i zakonitog rada zdravstvenih ustanova.
O navedenome sam obavijestio ravnateljstvo, Ministarstvo zdravstva, Hrvatsku liječničku komoru, te Agenciju za zaštitu osobnih podataka kako bi se utvrdilo: Je li došlo do neovlaštenog pristupa medicinskoj dokumentaciji pacijenata, tko je omogućio ili dopustio takav pristup, te na koji su način ti podaci završili izvan kontroliranih i zakonom predviđenih institucija?", poručio je Vidović.
