Spomen ploča na raketiranje Banskih dvora u Domovinskom ratu (Foto: Arhiva/Sanjin Strukic/PIXSELL)
Spomen ploča na raketiranje Banskih dvora u Domovinskom ratu (Foto: Arhiva/Sanjin Strukic/PIXSELL) Foto: Arhiva/Sanjin Strukic/PIXSELL

Protiv šestorice umirovljenih oficira bivše JNA, osumnjičenih za raketiranje Banskih dvora ratne 1991. pokrenuta je istraga i određen istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i posebno teških okolnosti kaznenih djela.


Istragom je obuhvaćeno pet osoba zasad nepoznatog državljanstva i jedan hrvatski državljanin koje tužiteljstvo sumnjiči za pokušaj ubojstva predstavnika najviših državnih tijela u pokušaju i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, objavilo je petak zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo.

Vezani članci Boris Dežulović Organizatori prosvjeda za spas uvale Vruja traže izmjene zakona: "Ne mogu ja doći na Kornate ili Pantovčak, zabiti lopatu i sutra sve to legalizirati" Zgrada DORH-a Tendenciozno i promašeno: DORH kaže da uhićenja u Zagrebu nisu tempirana nakon Bandićeve smrti

Tužiteljstvo je navelo samo dob osumnjičenika, a po neslužbenim podacima među njima su nekadašnji general bivše JNA i zapovjednik Ratnog zrakoplovstva u 5. armijskoj oblasti Ljubomir Bajić koji je izdao zapovijed za napad i Slobodan Jeremić, nekadašnji djelatnik komande ratnog zrakoplovstva koji je planirao napad.

Uz Bajića i Jeremića, terete se i načelnik 105. lovačke bombarderske pukovnije Đ. M., referent u tadašnjem KOS-u ratnog zrakoplovstva Č. K. i dva pilota izvršitelja R. D. i D. L.

Od ranije je poznato da nitko od njih nije dostupan hrvatskim vlastima, a da se pilot D. L, hrvatski državljanin nalazi u Južnoafričkoj Republici gdje radi kao civilni pilot.

Šestoricu osumnjičenih umirovljenih oficira JNA, tužiteljstvo tereti da su 7. listopada 1991.; tijekom oružanog sukoba hrvatske vojske i JNA na području Hrvatske postupali u cilju da ugroze ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, znajući da će djelovanjem po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini i prouzročiti velika razaranja objekata.

Sumnja se da je tog dana po zapovijedi prvoosumnjičenog generalmajora JNA i komandanta 5. Vazduhoplovnog korpusa i drugoosumnjičeni pukovnik JNA i pomoćnik komandanta za vazduhoplovnu podršku u Komandi došao helikopterom na aerodrom Udbina gdje se sastao se s trećeosumnjičenim majorom JNA i načelnikom štaba i zamjenikom komandanta puka.

Drugoosumnjičeni je pritom upoznao trećeosumnjičenog da četvrtoosumnjičeni kapetan I. klase i referent detašmana Kontraobavještajne grupe raspolaže obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji predsjednik Republike Hrvatske.

Trećeosumnjičenik je potom izdao zapovijed petoosumnjičenom kapetanu I. klase JNA i komandiru 249. lovačko bombarderske avijacijske eskadrile 105. lba puka da kao pilot aviona "Supergaleb G-4" s četvrtoosumnjičenim kao kopilotom i šestoosumnjičenim kapetanom I klase JNA kao pilotom drugog aviona izvrše bombardiranje i raketiranje Banskih dvora i objekata u blizini.

Piloti i kopilot su zatim s dva aviona "Supergaleb G-4" oko 15 sati doletjeli sa aerodroma Udbina do Zagreba gdje su avionskim bombama MK-82 izvršili bombardiranje prostorija Banskih dvora u kojima se trebao održati sastanak trojice državnih dužnosnika (dr. Franje Tuđmana, Stjepana Mesića i Ante Markovića), a nakon toga je šestoosumnjičenik ispalio 16 raketa M-74 Munja na Banske dvore koje su pogodile objekte u blizini Banskih dvora.

U ostvarenju cilja nisu uspjeli jer su dužnosnici ranije napustili prostorije. No, uslijed njihova ubojita djelovanja smrtno je stradao civil M. M. dok su ozlijeđeni civili D. M., S. V., D. Č. i V. J. Na Banskim dvorima i susjednim okolnim zgradama je nastala šteta od oko 35 milijuna kuna. (Hina)