Kako u praksi izgleda to vođenje za ruku investitora o kojem govori premijerka?
Pročitajte i ovo
Važno je reći da otkad je predsjednica Vlade prošle godine prvo predstavila listu javnih projekata, a nakon toga i akcijski plan za uklanjanje prepreka ulagačima i na kraju krajeva imenovala potpredsjednika Vlade za investicije, svi govorimo o investicijama. Investicije su izrazito važne za gospodarski oporavak RH, za smanjivanje nezaposlenosti i kada govorimo o privatnim investicijama, mogu osobno svjedočiti o više od 200 investitora koji su danas U Hrvatskoj i koji sve skupa imaju projekata vrijednih više od 140 milijardi kuna. Neki su već u tijeku, ja ću ih pobrojiti, domaća industrija DIV iz Samobora počela je graditi novu tvornicu u Kninu, Pliva uskoro počinje graditi više od 100 milijuna eura vrijednu tvornicu koja će biti orijentirana na izvoz.
Zašto smo onda toliko u minusu?
Govorim o onome što se događa sada. Moramo biti svjesni da se po prvi puta Vlada premijerke Kosor sustavno bavi uklanjanjem prepreka, pozivanjem stranih ulagača i stvaranjem zakonodavnog okvira, novih zakonskih akata, pravilnika i odluka kojima će se unaprijediti poduzetnička klima, čiji je samo dio investicijske klime.
Nije li to možda presporo? Mnogo se priča i govori, a još nemamo konkretan plod svega toga?
Svi bismo željeli da je brže, međutim moramo biti svesni da tek u zadnjih godinu-godinu i pol dana se ova Vlada gospođe Kosor bavi investicijama, poduzetničkom klimom, brine o gospodarstvu, o konkurentnosti i to u ne laganim uvjetima. Razumijemo da se dogodila globalna, financijska pa ekonomska kriza i da je ona utjecala na EU.
Ali Njemačka se izvukla, i to sjajno?
Da, slažem se. Uvijek je dobro uspoređivati s najboljima, ali danas imate sigurno 7-8 članica EU koje su iza Hrvatske. Mi tek trebamo postati, nadam se vrlo skoro, članica EU jer i to izrazito ima ulogu u investicijskim projektima. Rekao bih, bila je uvodna najava Zračne luke Zagreb, moram reći da ono što Vlada također radi, jedan veliki portfelj od preko 100 milijardi kuna javnih projekata, više od 15 milijardi kuna su započeti projekti. Dakle, danas javna poduzeća, HŽ, Elektroprivreda, Plinacro, svi su konsolidirani, puno bolje posluju u posljednjih godinu i pol dana i u mogućnosti su investirati. Investiraju ove godine i idućih godina milijarde kuna. Dakle, spomenuli smo i Zračnu luku Zagreb. Nažalost, čuli smo reakcije iz oporbe, predsjednica Vlade je u petak napravila na neki način inventuru gospodarskog oporavka. Mislim da možemo biti zadovoljni, međutim samo smo čuli nekonstruktivne kritike.
Investitori tvrde da su im najveće prepreke brojni birokrati, koji su do savršenstva doveli svoje postojanje, sami su sebi svrha i sve su time zakomplicirali i odugovlače dragocjeno vrijeme?
Ja mogu u ovih četiri mjeseca svjedočiti da ako se uloži trud, pa i s tzv. birokratima, na koje zaista treba utjecati na svim razinama administracije. Najmanji je problem zaista na razini centralne administracije, dakle vrlo često su problemi na lokalnoj razini. Ali mogu svjedočiti da kada se s ljudima argumentirano razgovara, kada im se pruži prilika da odgovore, kada se na jedan pozitivan način pristupi rješavanju problema, uglavnom svi su skloni riješiti problem. Mislim da je dobar primjer toga ulaganje u novi trgovački centar u Osijeku, jer upravo tom suradnjom Vlade, županijske vlasti i lokalne, relativno brzo je razriješen problem i prije otprilike mjesec dana trgovački centar je otvoren, zaposleno je preko 500 ljudi. Naravno, svi želimo i ulaganja u industriju i ona se i događaju.
>> Projekt Pleso: Svi su zainteresirani za Zračnu luku Zagreb!
Što vi smatrate svojim najvećim uspjehom u ovom vremenu i koji rok si dajete da doista možemo reći da se Hrvatska oporavila?
Mislim da tih nekoliko projekata koji su započeti, koje sam nabrrojao, mislim da je to već uspjeh. Ima 10-15 projekata stranih privatnih ulagača koji čekaju, razmišljaju i kojima je izrazito bitno, posljednji su bili kod mene Kinezi u uredu i prvo pitanje je bilo kada ćemo ući u EU. Logično je, posebno za strance, da gledaju na puno šire tržište jer samo naše, relativno malo od 4,5 milijuna ljudi, nije dovoljno. Vratimo se Zračnoj luci Zagreb, koja je pokrenuta kroz natječajni postupak. Prije mjesec i pol dana je potpisan ugovor o ulaganju s filipinskom tvrtkom ua luku Rijeka. To je izrazito bitan projekt.
