Do kraja godine 'Nacionalna strategija za ispunjenje obveza Kyoto protokola'

Najavio je to danas na predstavljanju nacrta te strategije u
Hrvatskoj gospodarskoj komori pomoćnik ministrice zaštite okoliša Daniel Rolph Schneider, istaknuvši da Strategija ima i dodatak - plan djelovanja, koji će Vlada donijeti do početka 2008. u okviru šireg plana poboljšanja kakvoće zraka.

Pročitajte i ovo Rudd ratificirao Protokol iz Kyota Japan će predložiti nastavak protokola iz Kyota

Upozorio je da je danas već općeprihvaćena činjenica da se promjena klime ne može više spriječiti, nego se već govori i o adaptaciji, no i ona podrazumijeva da se globalno zagrijavanje do 2050. zaustavi na porastu temperature od samo dva Celzijeva stupnja. 

Da bi se to ostvarilo morat će se u post Kyoto razdoblju poduzeti neki vrlo odlučni koraci, o kojima govori Strategija, kazao je Schneider.

U razdoblju od 2008.-2012. Hrvatska mora provesti različite
učinkovite mjere poput primjene obnovljivih izvora energije -
korištenja energije vjetra, biomase te sunčeve energije. 

Također će trebati povećati energetsku učinkovitost u industriji, sektoru usluga, kućanstvima. 

Sve nove zgrade moraju imati godišnje toplinske gubitke
manje od 100 kWh po četvornom metru, a također Odlukom o postotku biogoriva u ukupnom udjelu goriva i količini biogoriva predviđa da se mora staviti u promet u 2007. iznosi 0,9 posto, (što je oko 22.000 tona biodizela samo za ovu godinu), a taj će se udio iz godine u godinu povećavati. 

Cilj je postići minimalno 5,75 posto udjela biogoriva do 2010., rekao je Schneider.

Mjere propisuju i povećanja energetske učinkovitosti u kućanstvima, uvođenjem štednih žarulja, kućanskih uređaja najviše klase, solarnih sustava za grijanje kućanstava i pripremu sanitarne tople vode. 

Tu su i mjere u gospodarenju otpadom, u poljoprivredi, šumarstvu itd.

Schneider je istaknuo da će troškovi ispunjenja obaveza smanjenja emisija biti veliki, ali će koristi biti višestruke - ukupno poboljšanje kakvoće zraka, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, smanjenja izloženosti ekonomije na iznenadne poraste cijena nafte, sigurnosti opskrbe uslijed veće diverzifikacije izvora energije, odnosno smanjenja ovisnosti o uvozu, te nove poslovne mogućnosti i radna mjesta.

EU je nedavno postavila još više ciljeve za tzv. post-Kyoto
razdoblje, tj. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 posto u 2020. Hrvatska tek treba utvrditi svoje mogućnosti smanjenja u budućem razdoblju, rekao je Schneider.