Digitalne vještine: nužne, ali ne i dovoljne!

Razvijanje i unaprjeđivanje vještina i kompetencija kroz obrazovanje, učenje i smislen rad, ključni su pokretači ekonomskog uspjeha, individualne dobrobiti i društvene kohezije. Globalni pomak budućnosti poslova definiran je rapidnim razvojem tehnologije te usmjeren prema novim sektorima i tržištima i globalnim ekonomskim sustavima kojih je sve više i koji su međusobno povezani jače nego ikad prije.

Posljednjih godina često se u javnome prostoru i mainstream medijima spominje koncept „vještina budućnosti“. Tu se, u većini slučajeva i potpuno neopravdano, ističu samo digitalne vještine, odnosno one kompetencije koje se odnose na STEM-područje. Nije sporno da je budućnost svijeta u velikoj mjeri određena razvojem tehnologije te da su AI (umjetna inteligencija) i IoT (internet stvari) termini koji već odavno ne pripadaju svijetu SF priča, već čine našu svakodnevicu. Međutim, je li za svijet budućnosti kakvim ga danas možemo zamisliti dovoljno biti digitalno pismen ili je važno razviti i druge vještine nužne za preživljavanje, prilagodbu i uspjeh u takvome svijetu?

Izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, dekan Effectusa, na CARNET-ovoj korisničkoj konferenciji CUC20: Mreža ideja, održanoj u Šibeniku 2018. godine, naglasio je važnost „onih vještina koje ne mogu izvoditi strojevi“. „Budućnost je digitalna no potrebno je istovremeno snažno razvijati i neke druge vještine. Koje? Vještine budućnosti. Vještine koje je najteže naći na tržištu rada. To su one vještine koje ne mogu izvoditi strojevi: problem-solving vještine, kreativnost i inovativnost, prilagodljivost, vodstvo, emocionalna inteligencija.,“ naglasio je dekan Kopal u svom predavanju pod nazivom „Kreativnost 4.0: kreativnost usprkos i zahvaljujući 4. industrijskoj revoluciji“.

Ove „proročanske riječi“ potvrđuju i recentna istraživanja Svjetskoga gospodarskoga foruma za razdoblje do 2025. godine, koji na 10 vodećih pozicija stavlja sljedeće „vještine budućnosti“ (Top 10 Skills of 2025):

PR Foto: PR

Drugo pitanje koje se sasvim prirodno nameće jest zašto navedene vještine nazivamo vještinama budućnosti kada se njihov razvoj potiče već desetljećima, a njihovu važnost već odavno prepoznaju i poslodavci. Samo kao najsvježiji primjer, doba pandemije pokazalo je kako su uz digitalne vještine „korištenje, monitoring i kontrolu tehnologije“ te „tehnološki dizajn i programiranje“, koje su se pokazale nužnima u protekloj „online godini“, tvrtke koje su preživjele i prosperirale u ovim izvanrednim okolnostima demonstrirale snalažljivost, prilagodljivost i iznimnu sposobnost predviđanja. Samo s digitalnim vještinama, a bez analitičnosti, kreativnosti, fleksibilnost i originalnosti, rješavanja kompleksnih problema, aktivnog učenja i inicijative to bi bilo nezamislivo.

Stoga bi odgovor na ovo pitanje bio sljedeći: sintagma "vještine budućnosti" zapravo se odnosi na vještine sadašnjosti, a potreba za njima neće se značajno mijenjati ni u budućnosti.

Brže usvajanje tehnologije značit će da se tražene vještine prema radnim mjestima mijenjaju u sljedećih pet godina, a razlike u vještinama i dalje će biti velike. Za one zaposlenike koji ostaju u svojim ulogama, udio temeljnih vještina koje će se promijeniti do 2025. godine iznosi 40%, a 50% svih zaposlenika trebat će neku vrstu prekvalifikacije (rast od 4% u odnosu na prethodno izvješće).

U istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma navodi se da će kritičko razmišljanje i rješavanje problema biti na vrhu popisa vještina koje će poslodavci tražiti u sljedećih pet godina, što potvrđuje činjenicu kako veliki broj vještina dolazi upravo iz društvenog područja obrazovanja ili se kombinira s tehničkim područjem. Prepoznavanjem važnosti ovih najvažnijih 10 „vještina budućnosti“, možemo bolje razumjeti izazove s kojima će se tvrtke i njihovi zaposlenici suočavati u sljedećih pet godina. Effectus ove „vještine budućnosti“ nudi već danas, i to u vidu kolegija koji se izvode na preddiplomskoj i na diplomskoj razini. Od studijskih smjerova valja izdvojiti Kreativnost, inovativnost i analitički menadžment, Menadžment ljudskih potencijala i znanja i interdisciplinarni preddiplomski studij Financije i poslovno pravo, a od kolegija svakako treba izdvojiti sljedeće:

• Analitički menadžment 1: tehnike kreativnog mišljenja
• Analitički menadžment 2: Tehnike rješavanja problema i odlučivanja
• Kritičko mišljenje
• Tehnike i vještine vođenja,
• Organizacijsko ponašanje,
• Psihologija osobnosti i organizacije,
• Menadžment znanja i inovacija,
• Bihevioralna ekonomija,
• Komunikacijske i prezentacijske vještine,
• Pregovaračke vještine,
• Poduzetništvo,
• Teorija igara,
• Creative Problem Solving,
• projektni kolegij Primjena analitičkog menadžmenta.

Dokaz da smo uz vještine iz kategorija rješavanja problema, upravljanja sobom i rada s ljudima prepoznali i važnost razvoja digitalnih vještina jesu kolegiji poput:

• Digitalne ekonomije,
• Primijenjene podatkovne znanosti,
• Analize socijalnih mreža te
• Kreativnosti u digitalnom dobu.

Digitalne vještine jesu nužan, ali ne i dovoljan uvjet za snalaženje i uspjeh u poslovnom okruženju.

U članku pod nazivom Kreativnost, inovacije i problem-solving objavljenom u časopisu Mreža 2018. godine dekan Effectusa Kopal govori upravo o važnosti integralnog pristupa razvoju „vještina budućnosti“: „Dugi niz godina promoviram (kao i mnogi drugi) digitalno društvo, digitalnu evoluciju (i digitalnu revoluciju ako hoćete) i digitalnu transformaciju. No, to nije samo po sebi dovoljno. Digitalizacija sama po sebi nije dovoljna. Rekli bi matematičari „nužan, ali ne i dovoljan uvjet“. Moramo svi zajedno u digitalno vrijeme koristiti digitalnu tehnologiju (i njezine prednosti) i efektivno i efikasno. Dakle, moramo raditi prave stvari na pravi način. Suvremeno društvo nameće potrebu evolucije poslovnog odlučivanja u smjeru data-driven decision makinga. S druge strane, samo revolucija u načinu razmišljanja, koji podrazumijeva razvoj kreativnosti, kritičkog mišljenja i problem-solving pristupa, garantira uspjeh na svim razinama.“

Ovu tvrdnju potvrđuju i riječi urednika Mreže Olega Maštruka iz uvodnika istog broja: „Tema broja je hardcore vezana za takozvane meke vještine, soft skills (hard core i soft skills – to je namjerni kontrast). Mislimo da je to super i kako bismo trebali imati više takvih tema. Uza sav značaj, pa i medijsku pozornost koju dobivaju STEM discipline, tehnološki svijet budućnosti tražit će i mekane vještine. Od filozofije do komunikologije, pa i mnogo šire.“

Ovdje bismo samo napomenuli kako smatramo da treba napustiti zastarjelu podjelu vještina na soft i hard skills te se prikloniti podjeli koju koristi EK na generičke (vještine koje povećavaju vrijednost neke osobe na tržištu rada) i specifične (one koje povećavaju vrijednost neke osobe samo unutar matične tvrtke). U tom smislu, „vještine budućnosti“ o kojima je riječ u ovome članku pripadaju generičkim vještinama.

I za kraj, kao dokaz Effectusove posvećenosti cjelovitom i sveobuhvatnom pristupu razvoju „vještina budućnosti“ valja spomenuti i neke od knjiga Effectusovih nastavnika koje govore o preprekama i načinima razvoja navedenih vještina. Prva je (Korkut-Kopal, 2019.) „Kreativnost 4.0: evolucija i revolucija“: Zašto Kreativnost 4.0? Ključna značajka 4. industrijske revolucije jednom je riječju "umrežavanje", a ključni je doseg "sve". Promijenit će svijet. Korjenito. Scope knjige jest kreativnost u eri 4. industrijske revolucije. Kreativnost usprkos i zahvaljujući 4. industrijskoj revoluciji. Kreativnost 4.0.", a druga (Kopal-Korkut, 2020.) „Analitički menadžment“: „Definicija analitičkog menadžmenta iz 2014. uključivala je dvije ključne značajke: prva je amalgamacija primjene metoda koje su zasebno razvijane u sklopu drugih znanosti i znanstvenih disciplina (npr. matematike, fizike, statistike, sociologije, psihologije itd.) u području poslovne analitike, druga se ključna značajka analitičkog menadžmenta odnosi na primjenu mrežnog načina razmišljanja.“ Nastavno na ova promišljanja iz 2014. godine, 2020. je pojam analitičkog menadžmenta detaljnije razrađen te uključuje primjenu konvergentnog i divergentnog mišljenja, prikaz ključnih značajki i vještina za rješavanje problema i odlučivanja u poslovnom svijetu (problem-solving i decision-making).

Osim toga, Effectus je suorganizator i izvođač radionica za nastavnike i stručne suradnike osnovnih i srednjih škola Kreativnost i inovativnost u nastavi (Lisinski, 2019., 1800 sudionika; EFZG, 2019. 500 sudionika, EFOS, 2019., 350 sudionika) te ciklusa radionica Kreiraj svijet za budućeg sebe, za učenike sedmih i osmih razreda osnovne škole.

PR Foto: PR