Srednje temperature tijekom zime diljem Hrvatske bile su u kategorijama normalno i toplo, a najveće odstupanje od srednje temperature bilo je u Varaždinu koji je bio 2,4 stupnja topliji od prosjeka.
Pročitajte i ovo
Tijekom zime oborina je bilo manje od prosjeka, a oborinske prilike bile su u najvećem dijelu zemlje u kategorijama sušno, vrlo sušno i normalno.
Tako je u Komiži palo tek 28 posto oborina od zimskog prosjeka, a u Dubrovniku, Visu i Ogulinu 74 posto.
Srednje mjesečne temperature zraka u ožujku bile su više od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.), a temperaturna odstupanja kretala su se od 0,3 Celzijeva stupnja na Zavižanu do 1,6 stupnjeva u Bjelovaru.
Temperaturne prilike u najvećem dijelu zemlje svrstane su u kategoriju normalno, dok je manji dio bio u kategoriji toplo (Bjelovar, Poreč, Zadar, Šibenik, Lastovo, Hvar i Dubrovnik).
U ožujku je u većem dijelu Hrvatske palo oborina više od prosjeka, osim u Dubrovniku i Rijeci. Najviše oborina, u odnosu na prosjek, palo je u Komiži, 270 posto. Ožujak je u većini zemlje bio vrlo kišan, a u Istri i Dalmaciji količina oborina bila je normalna. Kišno je bilo na Lastovu, u Daruvaru, Šibeniku i Karlovcu.
Snježni pokrivač do jednog centimetra zabilježen je - osim na postajama na višim nadmorskim visinama (Zavižan 31 dan, Puntijarka 22 dana, te Parg 20 dana) - i u Gospiću 9 dana, Ogulinu 13 dana, na Zagreb-Griču i u Karlovcu dva dana, te jedan dan u Sisku, Varaždinu, Zagreb-Maksimiru, Pazinu i Bjelovaru.
Broj dana sa snježnim pokrivačem bio je manji od prosjeka na većini promatranih postaja osim na Zavižanu, a maksimalne visine snijega iznosile su od 102 cm na Zavižanu do jednog centimetra u Zagrebu (Maksimir), Varaždinu, Bjelovaru, Sisku, te u Pazinu.
