Sučeljavanje u Demontaži

Radić napao Možemo!: "Mislio sam da ste svemirski doktori za otpad kad ste došli na vlast. A napravili ste pomutnju s vrećicama. Pitajte bilo koju bakicu"

Piše N. C. , 20. veljače 2024. @ 10:43

U Demontaži Nove TV sučelili su se kandidati stranaka Damir Habijan (HDZ), Branko Grčić (SDP), Mario Radić (Domovinski pokret), Damir Bakić (Možemo!) i Zvonimir Troskot (Most).

Poznata politička reporterka Sabina Tandara Knezović u Demontaži je sučelila predstavnike parlamentarnih stranaka koji su odgovarali na pitanja o ekonomiji i gospodarstvu.

Radi se o prvom u nizu predizbornih sučeljavanja, a u Demontaži su gostovali Damir Habijan (HDZ), Branko Grčić (SDP), Mario Radić (Domovinski pokret), Damir Bakić (Možemo!) i Zvonimir Troskot (Most).

Pročitajte i ovo preusmjerene linije FOTO Iskočio tramvaj iz tračnica, ovakve gužve dugo nisu viđene

Pročitajte i ovo Bolja Hrvatska Mladi hrvatski doktor uvodi nove metode liječenja i niže svjetske uspjehe, a dosad je porodio oko 700 djece i - ima još velikih planova

Kako biste preživjeli mjesec s 500 eura koliko je prosječna mirovina?

Habijan: Prosječna mirovina je 557 eura. Bolje bi bilo pitati kako preživjeti s mirovinom koja je bila 200 eura manja kad je ova vlada stupila na vlast. U Vladi Andreja Plenkovića mirovina je narasla 56 posto u odnosu na početak mandata. Uvijek može više i bolje, ali rezultati su dobri.

Grčić: S 500 eura je teško preživjeti, imam ljude unutar obitelji, da nema njihove pomoći, teško bi preživjeli. Udio prosječne mirovine u HDZ-ovoj Vladi je pao. Mi smo predložili dodatak na mirovinu da dođu na 750 eura u prosjeku.

Radić: Polovina naših umirovljenika živi s tom mirovinom, ali nitko ne govori o inflaciji koja je otišla jako visoko.

Bakić: Mislimo da su mirovine apsolutno premale. Mirovine su nominalno rasle, ali samo slijedom zakonske odredbe. Mi kanimo sistemski povećati sve mirovine, pored zakonskih usklađivanja, za 10 posto ukupno u mandatu. To je oko 200 milijuna eura i mi taj novac imamo.

Troskot: Broj ljudi koji su radno sposobni u odnosu na broj umirovljenika se smanjuje. Za mandata ove Vlade protjerano je 400 tisuća najvitalnijih ljudi. Radit ćemo na vraćanju naših ljudi osobito iz Latinske Amerike.

Je li povećanje plaća pred izbore kupovina glasova našim novcem?

Grčić: Čuda koincidencija, istina, ali Vlada se preračunala. Vlada nije znala unaprijed da je mijenjanje kofeicijenata u sustavu izazov i sad im se to vraća kao bumerang. Postoje nezadovoljni ljudi u obrazovanju i socijali i mi ih podržavamo jer su njihove plaće najmanje.

Radić: Naš stav je da osobni odbitak treba biti 700 eura.

Bakić: Pozdavljamo napor Vlade da za isti rad budu iste plaće u svim sektorima. To nažalost nije uspjelo zbog točkastog pregovaranja.

Troskot: Krivi je tajming i način kako je to napravljeno, sve reforme se prelamaju preko privatnog sektora. Treba nam dobar plan kako su radile azijske zemlje da se ljudi iz javnog sektora prebace u privatni. Imali bismo efikasniju javnu upravu.

Habijan: Prva faza - neto plaća je 1208 eura, što je porast od 61 posto. Medijalna plaća je rasla 56 posto, a minimalna 103 posto, u mandatu ove Vlade. Govorimo o 1,5 milijarde eura i to nije nikakav predizborni trik. Govoriti da to nije dobro ispregovarano je potpuno bespredmetno. Sve što govore bilo bi dobro kad bi u sredinama u kojima su na vlasti sve to napravili, a imali su priliku u sredinama u kojima su na vlasti kad se radi o porezu na dohodak.

Troskot: Mi smo to napravili u Sinju, gradonačelnik Bulj je to napravio.

Kako biste zaustavili rast inflacije?

Radić: Treba smanjiti kreditiranje, osobnu potrošnju. Ponekad inflacija od 2,5 posto može biti poželjna, no problem je staflacija koja se trenutno događa u Hrvatskoj.

Bakić: Inflacija usporava, ali ni blizu koliko bi trebala. Ona koju osjećamo svaki dan je oko 20 posto. To nam pokazuje da smo ove godine planirali prihod od PDV-a od 11 milijardi eura, bez najave neke bitno veće potrošnje. Tolika je inflacija.

Trosksot: Kad se analiziraju cijene, to su uglavnom uvozne komponente koje su utjecale na rast cijena. Mi bismo proizvodili električnu energiju po proizvodnoj cijeni, a HEP je uvezao struju po duplo većoj cijeni. Rješenje je samodsotatnost.

Habijan: Trend usporavanja inflacije je evidenta. Europska komisija predviđa nam za ovu godinu 2,6 posto, što je među tri najmanje stope. Inflacija je kod nas uvjetovana vanjskim faktorima.

Grčić: Inflacija hrane i u ugostiteljstvu veća je od 40 posto u 8 godina. A u istom periodu na 100 eura vi dobivate jedan euro veće kupovne moći. Pa je li to dovoljno za Hrvatsku? Mlake mjere ne mogu popraviti situaciju u Hrvatskoj.

Bakić: Mnogi su akteri govorili da je ovo inflacija pohlepe, a tu prije svega mislim na cijene hrane.

Grčić: Uvozne cijene jesu bile početni uzrok, no ključna je inflacija pohlepe od dijela poduzetnika. Zato smo se i zalagali na porez za ekstraprofite.

Radić: Jaja u Hrvatskoj najskuplja su u Europi, uz Austriju. Pa mi ne možemo jaja napraviti kako treba!

Zašto su hrvatska jaja najskuplja u Europskoj uniji?

Bakić: Ne znam zašto su jaja najskuplja, ali hrana je skupa u Hrvatskoj. Mi mislimo da treba učiniti sve prema prehrambenoj samodostatnosti i poljoprivreda je u fokusu naših interesa. Da kratkim lancima opskrbe snabdijemo naše građane.

Troskot: Mi imamo rješenje. Primjer su geotermalni izvori u Karlovcu koji se mogu koristiti za toplinsku i električnu energiju, navodnjavanje i proizvodnju ekološke hrane. Iz toga se mogu napraviti i liječilišta. Zašto se to zaustavlja, a izbušene su sve rupe, zašto smo izgubili milijune kuna, to ne znam...

Habijan: Malo sam se zbunio, jesu li jaja ili geotermalna energija? Cijene diktira tržište. Kad govorimo o jajima, to je međuresorna suradnja u pitanju.

Grčić: Ključ inflacije je rast cijena hrane, uz energiju. Nisu to samo jaja, krumpir je u jednom trenu bio na 230 posto rasta cijene. Još jedna pojava je šrinkflacija - smanjuju se pakiranja, a cijena ostaje.

Radić: Cijene rastu jer se nekontrolirano uvozi. Kod nas nema poticaja na jaja, nego na zemlju. Pa se seljaka maltretira, koliko je otišao na ovu, onu brazdu. A ne pita ga se što će proizvesti.

Bakić: Zelena javna nabava omogućuje da se hrana nabavlja od dobavljača koji proizvode svoju hranu do 100 km od naručitelja.

Radić: Vi predlažete stvari koje su neprovedive, ja ne mogu vjerovati da normalan čovjek može pričati tako.

Hoće li najesen poskupjeti struja?

Troskot: Ne znam. Moramo izgraditi termoelektranu na plin plus vodik u Rijeci kao strateški projekt. Moramo revitalizirati hidrocentrale.

Habijan: Dosta pokazuje konzistentna politika u zadnje dvije godine. Vlada je svim mjerama pokazala da vodi računa o kućanstvima i o gospodarstvu, da se smanji inflatorni pritisak. Vidim da se svi interesiraju što će biti nakon 1. travnja, sigurno je da ćemo htjeti da cijene ostanu kakve su i sada.

Grčić: To je jedna stvar u kojoj se slažemo s HDZ-om. Treba nastaviti s ovakvom politikom i da cijene ostanu kakve su i sada. Što će biti najesen teško je prognozirati. Druga stvar je dugoročna, mi uvozimo između 30 i 40 posto električne energije. Trebamo se više angažirati u prirodnim izvorima, solarna energija.

Radić: Moja tvrtka je u 30 dana sagradila solarnu elektranu, a Vladi je trebalo godinu i tri mjeseca da mi da dozvolu.

Bakić: Nadamo se da struja neće poskupjeti. Zelena tranzicija je u središtu našeg programa, zalažemo se za iskorak prema obnovljivim izvorima energije, i pri dnu europske ljestvice u korištenju sunčeve energije.

Troskot: Volio bih da se iskomunicira da ove godine dolazi na naplatu milijarda eura kredita HEP-u kojim se financiraju mašinerije da idu na groblja. Mi bismo voljeli da naši građani dobiju plin po jedan cent kao i Pavao Vujnovac.

Habijan: Ide poziv za energetsku obnovu kuća, za električna vozila, za energetsku učinkovitost, za toplinarstvo...

Troskot: Jedino postrojenje koje ste napravili za zadnjih 30 godina je hidroelektrana Lešće koja ubija ljude.

Ima li tvrtka u hrvatskom vlasništvu koju biste vi privatizirali?

Habijan: Ako gledamo moj resor, ne.

Grčić: Povijest nas uči da to nije dobro. Strateške kompanije ne treba privatizirati. Znamo što se događalo u HEP-u, Ini... Kako je moguće da nestane milijardu kuna, a da to nitko ne vidi. To je kao da uđete u kuhinju doma, a ne vidite da nema više kuhinje.

Radić: Dio strateških tvrtki ne bi privatizirali. No imamo toliko imovine koja stoji, taj dio treba staviti na tržište što više. Hrvatska može upogoniti tu imovinu, spriječiti korupciju i napraviti sustav da onaj tko radi može više zaraditi.

Bakić: Nema niti jedne tvrtke koju bi privatizirali, ali treba promijeniti način upravljanja. Sada tvrtkom možeš upravljati samo ako imaš člansku iskaznicu HDZ-a. Pozicija u tvrtki je plijen što za posljedicu ima koruptivno ponašanje. Treba ukinuti da se rukovodstvo postavlja po partijskoj liniji.

Troskot: HEP se koristi kao sustav za izvlačenje novca. Treba kompanije stavljati na burzu bez da se privatizira. To je Rumunjska napravila.

Bakić: Pitanje Habijanu - HEP, HŽ, HZZO, HZMO... Možete mi nabrojati ijednu gdje čelnik nije član HDZ-a?

Habijan: Kad smo mi pitali što se događa u Zagrebačkom holdingu, vaša je kolegica Benčić bila vrlo aktivna kada su se micali neki ljudi.

Bakić: Provedeni su pošteni i fer natječaji u Holdingu. Od 17 gradskih pročelnika, samo je dvoje iz stranke Možemo!.

Jeste li za to da se uvede radni tjedan od četiri dana?

Grčić: Nisam siguran da smo spremni za to. Mislim da smo daleko od toga. Tu je ključno i pitanje radnika, radničkih prava.

Radić: Ne bi imali za plaće sljedeći mjesec. Njemačka provodi taj eksperiment koji vjerojatno neće uspjeti. Daj bože da uspije. To se može samo u nekim specijalnim kanalima rada. Kad bi uprava radila četiri dana to bi njima bilo super, al vjerujem da sada ne rade ni dva dana.

Bakić: Objektivno mislim da nismo spremni. Imamo nedostatak radne snage i imamo mnogo posla oko uređivanja radnopravih odnosa.

Troskot: Dok smo god u situaciji da naš mirovinski sustav financiramo iz PDV-a, ugrozili bi ga. Eventualno bi se mogao uvesti u izrazito produktivne kompanije. Imamo preveliki broj ljudi koji rade u javnom sektoru i rješenje je da ih se dio prebaci u privatni.

Habijan: Govoriti o tome u javnom sektoru je besmisleno, a na privatnicima je da to odlučuju sami za sebe. Gospodin Radić je uvrijedio ljude u javnim službama. Kad vidim koliko rade ljudi u mojem ministarstvu, rade jako puno i ne biste vjerovali, nema ih puno. U mom ministarstvu popunjenost je 64 posto.

Radić: Znam kako se radi u vašem ministarstvu. Radio ne radio, njemu je isto. Naš premijer ima plaću kao i netko tko sređuje registre u Njemačkoj.

Biste li ograničili uvoz stranih radnika?

Radić: Ja još uvijek nemam niti jednog. Uvoz stranih radnika kod nas je potpuna stihija. Uveli bismo zdravstvene preglede za strane radnike.

Bakić: Mi strane radnike trebamo, takva je demografska slika.

Troskot: Brojni su administrativni problemi. Ljudi iz Latinske Amerike željeli bi raditi u Hrvatskoj, ali susreću se s nizom prepreka.

Habijan: Složili smo se da je to nešto neminovno. Vlada planira jaču kontrolu poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike.

Grčić: Potrebno im je osigurati zdravstvenu zaštitu, učenje jezika, adekvatna plaća... A to je nešto gdje se dešava socijalni damping. Poslodavci im isplaćuju minimalnu plaću, na taj način se radi pritisak i na sporiji rast plaća naših ljudi.

Koje biste druge grane jačali osim turizma na kojem Hrvatska primarno počiva?

Bakić: Važno je da shvatimo da je potrebno zaustaviti vrtoglavi rast izgradnje i apartmanizacije jer režemo granu na kojoj sjedimo. Naš porezni sustav ima dvije velike mane; jako je regresivan, a trgovanje nekretninama postalo je velika porezna oaza.

Troskot: Jačali bi zdravstveni turizam, ali i IT industriju. Osvajamo medalje po svijetu i to je odličan input za daljnji razvoj. Trebalo bi jačati i poljoprivredu. Obiteljski turizam bio bi nukleus i on bi se poticao, oslobađali bi one koji koriste domaće od plaćanja PDV-a.

Habijan: Turizam je bitna grana, od toga ne možemo pobjeći. Postoji jako puno tvrtki koje imaju inovativan pristup, koje potiču dekarbonizaciju, i to treba podržavati.

Grčić: Nama treba održivi turizam. Mi smo opterećena destinacija. Pohvalio bih SDP-ovog gradonačelnika koji je ukinuo dozvole za višestambene objekte. Problem je i što imamo hrvatski turizam bez Hrvata. Naši ljudi su crna ovca koju svi pokušavaju udarati. Preko 50 posto ugovora o kupnji nekretnina je sa strancima koji ne registriraju ni kategoriziraju svoje objekte nego dovode svoju obitelj i rodbinu.

Radić: Trebali bi vidjeti što znači turizam na kontinentu. Ajmo si zadati zadatak milijun posjetitelja u muzej Vučedol. Zahtijevat ćemo da se porez na promet nerezidentima poveća na 9 posto te da se uvede porez na neaktivne nekretnine.

Habijan: Od 2013. smo članica EU-a pa postoje određene slobode koje se tiču i nekretnina.

Grčić: Mi nismo protiv slobodnog prometa nekretninama, ali za razliku od naših ljudi, ti iz inozemstva ne plaćaju poreze.

Radić: Gospodin Grčić je sigurno virnuo u naš program.

Hoćete li smanjiti porez na dohodak ako pobijedite na izborima?

Troskot: Hoćemo, kao i porez na dobit. Zalažemo se za naplatu PDV-a po naplati računa, kao i za ukidanje parafiskalnih nameta koji su suvišni.

Habijan: Vlada je pokazala da vodi računa o fiskalnoj decentralizaciji. Određene jedinice lokalne samouprave to nisu iskoristile. Vlada je smanjila neporezna davanja od 127 milijuna eura, digitalizacija i optimizacija išle su u dva kruga kako bi se smanjili parafiskalni nameti.

Grčić: Povećali bi osobni odbitak. Išli bi na koncept veća plaća, manji porez. Poduzetnicima koji bi povećavali plaće smanjivali bi porez na dobit.

Radić: Podignuli bi osobni odbitak na 700 eura. Preko pola milijuna umirovljenika dobilo bi veću mirovinu kao i pola milijuna zaposlenih veću plaću. Mislim da je to ta mjera.

Bakić: Oporezivanje dohotka mora biti sintetičko i progresivno. Morate imati 4200 eura bruto mjesečno da bi došli pod udar više stope. Imamo tzv. flat rate. Trebamo uvesti više poreznih razreda kako bi se najniža stopa smanjila.

Troskot: Zadnja porezna reforma Vlade nije nikakva porezna reforma već samo PR-ovski trik. Tamo gdje imamo vlast, smanjivali smo porez na dohodak.

Bakić: Nismo digli stopu poreza na dohodak niti za jedan promil već smo prirez ugradili u porez na dohodak. A gospodin Habijan zna jako dobro zašto se nismo mogli odreći prireza.

Treba li strože kažnjavati građane koji ne odvajaju otpad?

Habijan: Recikliranje je na 30 do 35 posto, a odvajanje je na 46 posto. Ministarstvo radi ono što može.

Grčić: Građane treba educirati prije, a ne kažnjavati. Kažnjavati bi trebalo jedinice lokalne samouprave koje ne rade ništa po tom pitanju. Niti jedan centar za gospodarenje otpadom nije izgrađen od kad sam ja bio ministar. Osam od 11 ih je u niskim fazama realizacije.

Radić: U Zagrebu su napravili pravu pomutnju s vrećicama. Ne znamo na kraju što se s tim radi, gdje to završi. Kad su Možemo! došli na vlast, mislio sam da su svemirski doktori za otpad.

Bakić: Treba intenzivna edukacija, ali treba graditi i infrastrukturu. Imamo nacionalni plan gospodarenja otpadom i u Zagrebu ćemo prionuti izgradnji centra za gospodarenje otpadom.

Troskot: Mislimo da su županijski centri za gospodarenje otpadom izuzetno opasna stvar.

Bakić: Učinili smo enormno velike korake u Zagrebu sa zbrinjavanjem otpada. Daleko od zadovoljavajuće. Razdvajanja prije nije bilo. Apsurdno je tvrditi da su plave vrećice povećale volumen plastičnog otpada.

Radić: Pitajte bilo koju bakicu o smeću i reći će vam.

Treba li smanjiti opću stopu PDV-a?

Grčić: Apsolutno da. To je davni plan jer je prevelika i direktno utječe na cijenu za naše građane i kućanstva.

Radić: Mi smo uvijek na čelu kad nešto loše treba napraviti. Imamo jednu od najvećih stopa u Europi. Trebalo bi napraviti više međustopa i recimo da je 22 neka optimalna stopa. Imamo trezorske zapise, obveznice, a netko će to trebati platiti. Vlast računa da će se zadužiti, podijeliti, a rješavati oni koji dođu nakon izbora. Ja mislim da ćemo to biti mi.

Bakić: Imamo disbalans u opterećenju potrošnje i poreza na kapital i imovinu. PDV treba smanjiti.

Troskot: Dodatni prostor za smanjenje PDV-a vidimo u korupciji koja iznosi 13-ak posto BDP-a. Kada bi se tu uvelo reda, rasteretio bi se porezni sustav. Mogli bismo ići u smanjenje PDV-a na pića, kada gledamo turističko okruženje, možemo pomoći ugostiteljima da budu konkurentniji u odnosu na zemlje u okruženju.

Habijan: Dvije međustope treba zadržati. Ovakav sustav od 25 posto ostaje, po svim analizama teško je očekivati da bi i malo smanjenje PDV-a imalo efekta na cijene.