Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, koji je prije 23 godine uz velike žrtve pao u ruke srpskog okupatora, obilježen je u utorak u tom Gradu heroju dostojanstveno i bez izgreda, iako je na početku programa izgledalo da će ponovno doći do podjela.
Pročitajte i ovo
Na početku protokola sjećanja na žrtvu Vukovara činilo se da će u tom gradu, kao i lani, biti podjela jer je skupina branitelja prije kraja komemorativnog programa krenula iz vukovarske bolnice i pridružila se koloni Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, ali su se na kraju svi sudionici pridružili jednoj službenoj koloni koja je odala počast vukovarskim stradalnicima.
Predsjednik Republike Ivo Josipović, jedan od visokih državnih dužnosnika koji je došao odati počast vukovarskim žrtvama, izjavio je nakon polaganja vijenaca na vukovarskome Memorijalnom groblju da je danas pobijedila Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar.
'Ponosan sam jer je hrvatska ljubav, hrvatska sućut i Hrvatska koja poštuje Vukovar dostojanstveno odala počast Vukovaru i svim poginulima. Ovaj dan sjećanja je nešto što ćemo pamtiti', rekao je Josipović novinarima.
Upitan kako gleda na to što je dio ljudi pokušao napraviti drugu kolonu odgovorio je kako je to na savjest onima koji su to htjeli napraviti. 'Ali, vidite nisu uspjeli. Ova Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar je pobijedila', dodao je.
Budući da je državni vrh prilikom dolaska u Koloni sjećanja na Memorijalno groblje ušao na sporedni ulaz, a isto tako i izišao s Memorijalnoga groblja još dok je trajalo polaganje vijenaca, novinare je zanimalo kako gleda na to, a Josipović je rekao kako je razlog tome bila velika gužva i velika vjerojatnost da bi se kasnilo s protokolom i polaganjem vijenaca na Ovčari.
Predsjednik najjače oporbene stranke HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je bio u drugoj koloni dok se nije pridružila onoj službenoj, izjavio je da danas nije dan za podjele niti za one koji ga žele iskoristiti za predizborne kampanje. Ocijenio je kako je dobro što su se dvije kolone spojile u jednu kolonu na putu prema Memorijalnog groblju. Bitno je da svi zajedno idemo iskazati poštovanje i sućut prema svima koji su dali život u Vukovaru koji je u jednom trenutku spasio Hrvatsku, poručio je Karamarko.
I HDZ-ov gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istaknuo je da nema podjela te da na današnji dan pričati o podjelama može samo netko tko ne razumije ni Vukovar ni Hrvatsku. 'Svi koji su danas došli u Vukovar, došli su odati počast i poginulim i živućim braniteljima, civilima i svima koji su na bilo koji način pridonijeli obrani Vukovara', istaknuo je Penava, ocijenivši da bilo kakvi drugi pokušaji znače pokušaj narušavanja digniteta Vukovara i Domovinskog rata.
HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović na svom je facebook profilu napisala kako je Vukovar 'ožiljak na hrvatskom srcu koji nikada neće zacijeliti'.
Zamjenik zapovjednika 4. bojne 3. gardijske brigade Pero Perić ocijenio je kako je u Vukovaru jedna kolona. 'Naša postrojba predvodi kolonu, samo su naši dečki malo krivo razumijeli pa su krenuli malo prije prozivanja. Danas je jedna kolona', rekao je Perić.
Komšić: Ipak smo se zbili u jedne redove jer takvi smo bili 1991.
Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara 2003. i predsjednik Udruge logoraša Zdravko Komšić izjavio je da je jako zadovoljan što je na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. ipak formirana jedna kolona sjećanja.
'Ipak smo se zbili u jedne redove jer takvi smo bili 1991.', kazao je Komšić, koji je nakon pada Vukovara nekoliko mjeseci proveo u logoru u Sremskoj Mitrovici u Srbiji.
Dodao je da 1991. godine nitko nije gledao da li je s njima Srbin, Hrvat ili pripadnik neke druge nacionalnosti niti kojoj stranici pripada. 'Bilo je bitno da je s nama', kazao je Komšić, koji smatra da ovaj dan nije dan za podjele.
Ako se možemo dijeliti 364 dana u godini, ovaj jedan dan ne bismo se smjeli dijeliti. Ovo je dan koji treba da posvetimo svim žrtvama koje su pale za Vukovar i Republiku Hrvatsku', zaključio je Komšić.
U Koloni sjećanja bilo je i izaslanstvo Srpskoga narodnog vijeća (SNV) s predsjednikom i saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem na čelu koji je nakon komemoracije na Memorijalnom groblju rekao kako se nada da su se stvorile pretpostavke da i 'u svakoj budućoj mogućoj situaciji komemoriramo zajedno, bez obzira na političke i etničke razloge'.
Počast stradanju tog grada, koji je nakon tromjesečne opsade sravnjen sa zemljom prešao u ruke agresora, došlo je odati 80-ak tisuća ljudi, dok su dan ranije građani širom zemlje palili svijeće u sjećanje na stradale Vukovarce i branitelje.
Središnji program počeo je u 10 sati u dvorištu vukovarske bolnice, mjestu s kojeg su neprijatelji 1991. odveli ranjenike na Ovčaru i potom ih smaknuli, a nastavio se Kolonom sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Zločini djelomično procesuirani
Na Dan sjećanja, koji se ove godine obilježava pod geslom 'Vukovar - mjesto posebnog pijeteta', održana je i misa zadušnica na kojoj je dubrovački biskup Mate Uzinić pozvao na slogu i nacionalni dijalog, ustrajnost u neizjednačavaju žrtve i agresora te na praštanje i međusobni susret zločinaca i žrtava.
Đuro Glogoški, predsjednik udruge 100 postotnih invalida Domovinskog rata i jedan od organizatora prosvjeda branitelja ispred resornog ministarstva na kojem se traži ostavka ministra branitelja, njegove zamjenice i pomoćnika, rekao je da bi se puno više učinilo za Vukovar kada bi se procesuirali ratni zločinci koji su ratne 1991. počinili zločine.
'To bi bilo mnogo bolje nego da se samo sjetimo 18. studenoga žrtve Vukovara', poručio je Glogoški iz prosvjedničkog šatora u zagrebačkoj Savskoj ulici. Dodao je da su i prosvjednici na televiziji emotivno pratili prijenos Kolone sjećanja koja je u konačnici ipak postala jedna kolona.
Prema podacima koje je objavila udruga Documenta zločini počinjeni u Vukovaru u razdoblju od početka ratnih sukoba do pada grada 18. studenoga 1991. te u mjestima u okolici samo su djelomično istraženi i procesuirani. Udruga podsjeća da se na vukovarskom području još uvijek traže posmrtni ostaci oko 350 osoba.
Unatoč činjenici da je za neka mjesta u okolici Vukovara provedena istraga, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih i drugih nesrpskih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila nakon okupacije, ostala neistražena i neprocesuirana, ističe Documenta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
