Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora

Posebno je svečano bilo u Nemetinu. Ondje je obavljena posljednja i najbrojnija razmjena zarobljenika iz srpskih logora prije točno 18 godina. Tada je kod Nemetina razmjenjeno 714 hrvatskih branitelja i civila koji su bili u više od 70-ak srpskih logora.

Pročitajte i ovo Obljetnica posljednje razmjene 'Postoji problem Hrvata i konzumiranja njihove slobode' Sjećanje na žrtve Preživjeli logoraši: 'Rijetko kad smo jeli dva puta na dan, a majku su mi zapalili'

Kažu, bio je sunčan kolovoški dan, kao i danas. Neki su se 14 sati vozili savinutih leđa u autobusima, dobili posljednje batine ruskog UNPROFOR-a i onda ugledali slobodu. Svečano su tada dočekani u Osijeku na glavnom trgu. 18 godina kasnije, na livadi na kojoj se razmjena i dogodila podignuto je i svečano spomen obilježje, a bila je to i prilika da se ponovno susretnu. Neki do njih ispričali su svoje priče.

'Bez kapi vode, sagnutih leđa, dobio sam batina u Bijelom Brdu, u Sarvašu. U tih devet mjeseci izgubio sam 46 kila', ispričao je Željko Šanti, bivši logoraš. Blagoslovio je Bog 714 zarobljenika iz srpskih koncentracijskih logora. Bila je to prije 18 godina najbrojnija razmjena.

'Osjetite odmor, kao da su vam okovi pali. Točno se ovaj datum može zvati preporođenje', rekao je Šanti. Na mjestu razmjene na prvi Dan logoraša podignuto je spomen obilježje. Dan koji ponovno zbližava ljude istih sudbina čije rane nikada neće proći. Kao ni sjećanja na torturu.

'Jedna konzerva na nas četiri, ona od sto grama, mala hrenovka na nas trojicu, šnita kruha i deci vode', ispričao je Ivan Kovačić, bivši logoraš. Svjetlo slobode nikada nije ugledalo 400-tinjak logoraša. A druženje dvaju predsjednika, bivše zatočenike i ne zamara previše.

'Mislim da će naše mlađe generacije, a već i sada jesu, biti prijatelji s njima', kaže Kovačić. U 70-ak srpskih logora zatočeno je 932 žene i 219 maloljetnika. A teško im je još uvijek. Njih 1.024 još ne zna gdje su njihovi sinovi. Prošle se godine rodila inicijativa udruge logoraša da se u Stajićevu i Begejcima postave spomen ploče i obilježe mjesta neljudske torture nad Hrvatima.

Prijedlog je došao od hrvatske udruge logoraša, no nakon nekoliko pokušaja, upozoreni su da im je to bolje ne činiti iz sigurnosnih razloga. Na svojim će zahtjevima inzistirati i dalje, a ploča bi se trebala postaviti idućega proljeća.