Čović: ''Nisam se čuo s Plenkovićem, ali razumijemo se oko svih pitanja''

"Za ovaj događaj nismo se čuli, ali ja sa svim nositeljima vlasti, pa i s gospodinom Plenkovićem u Hrvatskoj, imam iznimno dobar odnos i razumijemo se oko svih pitanja. Oni su svjesni, kao što smo i mi, da BiH može preživjeti isključivo na tom daytonskom temelju dok se ne promijeni Ustav i stvari drukčije urede", rekao je Čović upitan je li se čuo s premijerom Plenkovićem i kako doživljava njegove komentare.

Pročitajte i ovo Potpisan ugovor Hrvatska subvencionira zrakoplovnu liniju Zagreb - Mostar: Pogledajte koliko je Vlada izdvojila za taj projekt Oglasio se državni vrh Milanović i Plenković ponudili pomoć BiH: "Materijalna šteta će se nadoknaditi, ali izgubljeni životi..."

Pojasnio je kako je iz Hrvatske imao jako puno poziva i upita vezano za nazočnost na Danu RS-a, no da nije želio komentirati taj potez i "dodatno dolijevati ulje na vatru".
"Nisam želio dolijevati ulje na vatru, ali ne može nas 24 godine od rata i Daytona netko danas vratiti u vrijeme rata. Kada je biskup Komarica dobio odličje i orden RS-a to nitko nije komentirao", dodao je Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH je ponovio kako je nazočio samo obilježavanju akademije povodom Dana RS-a, no ne i ceremoniji dodjele odličja, defileu ratnih postrojbi i policije ili pak svečanom prijemu. On tvrdi kako je cilj hrvatske politike u BiH povratak povjerenja između triju naroda.

Njegova nazočnost u Banjoj Luci, kao i hrvatskog veleposlanika Ivana Del Vechija, na obilježavanju neustavnog dana RS izazvala je brojne reakcije i osude u Hrvatskoj.

Hrvatski premijer u nedjelju je kazao da se nije čuo s Čovićem kazavši da "tu temu ostavlja gospodinu Čoviću i HDZ BiH da je komentiraju" te je kazao kako RH nije bila obaviještena o odlasku u Banju Luku hrvatskog veleposlanika Del Vechija, koji je u međuvremenu smijenjen.

"Nitko nam neće određivati hoćemo li se mi pojavljivati na jednoj ili drugoj svečanoj akademiji diljem BiH. Naš je cilj stvarati povjerenje između tri naroda, a ne se stalno držati u vremenu rata i ratnih zločina 24 godine nakon tih užasnih događanja", dodao je.
Po njegovim riječima, političko Sarajevo i njemu bliski mediji iskonstruirali su vezu ratnih zločina i njegove nazočnosti u Banjoj Luci kako bi se Hrvatskoj ponudila teza o Čovićevoj negativnoj ulozi te je pri tome posve prikrivena istina o zločinima nad Hrvatima.
"U Hrvatskoj je bio samo rat sa Srbima, a i svaka tema je tu osjetljiva. No u BiH se događao taj, ali i rat Hrvata i Bošnjaka", rekao je Čović i dodao kako je toga dana, 9. siječnja, bila godišnjica masakra nad 27 Hrvata u mjestu Buhinim Kućama u Središnjoj Bosni, kojega su počinile postrojbe bošnjačke Armije BiH, a koja je ovim navodnim incidentom posve zanemarena.
"Žalosti me što smo se vratili unatrag i da je iz političkog Sarajeva posredstvom medija vrlo uspješno izmanipulirana javnost, pa su se povezali i ratni zločini i odličja. Očito je da je ovo povezano s pokušajem odvraćanja pozornosti s uspostavom vlasti. A tu je i zločin nad Hrvatima koji se dogodio na isti dan", pojasnio je.

Po njegovim riječima, identični napadi na njega organizirani su i u vrijeme izborne kampanje iz istoga središta, koje stalno izaziva afere poput Pelješkog mosta, granica, imovine s Hrvatskom, ali i pokušaja da se nastavi preglasavanje Hrvata i onemogući izbor legitimnih političkih predstavnika kako bi skinuli odgovornost sa sebe.

Čelnik HDZ-a BiH je najavio da će nastaviti još snažnije zagovarati ravnopravnost Hrvata i izmjenu Izbornog zakona i Ustava kako bi i ovaj narod postao jednakopravan. Upitan kako komentira činjenicu da se kao Hrvati lažno predstavljaju Bošnjaci u županijskim skupštinama kako bi bili izabrani u Dom naroda i tamo predstavljali ovaj narod, Čović je dodao kako ovo pitanje treba zakonski urediti, te na njega javno upozoravati. "Kada je očito da se neki izjašnjavaju kao predstavnici Hrvati, a očito je da to nisu, jer su čak i mijenjali nacionalnost, mora se reagirati. Ne može se dopustiti takav izborni inženjering", kazao je.

Prošlog tjedna SIP je ovjerio prijavu Razima Halkića i Anela Šahinovića iz Unsko-sanske županije kao dvojice Hrvata koji bi trebali predstavljati ovaj narod u Domu naroda, što je potaknulo rasprave o zloporabama s nacionalnim izjašnjavanjem. (Hina)