Kardinal Bozanić to je izjavio danas, odgovarajući na upit novinara, na godišnjem susretu s glavnim urednicima i novinarima hrvatskih medija. Susret je organizirao Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u povodu 42. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, koji se ove godine obilježava u nedjelju, 4. svibnja.
Pročitajte i ovo
istraga policije
Užas kod Jasenovca: U šumi pronađeno tijelo muškarca
ISTRAŽNI ZATVOR
Horor u Istri: Ženu držao zatočenom, silovao je i prijetio joj
Drama u Nepalu
Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih
HRVATSKI OTOK
FOTO U moru ugledali užasan prizor: "Naišli smo na beštiju od pet, šest metara..."
PLEMENITA ODLUKA
Dorina tragična smrt spasila je pet života: "Srce joj sad kuca negdje drugdje"
Upitan kako mediji prate Crkvu, Bozanić je upozorio na zabrinjavajuću pojavu "zatvaranja medija", što se ne odnosi samo na Crkvu. Smatra kako bi trebalo napraviti stručno i znanstveno ispitivanje o tome kako javni mediji prenose crkvene događaje.
"Opseg tema jako je sužen. Dovoljno je slušati informativni Dnevnik televizije, pa da se čovjek upita koliko se toga dogodilo, a koliko je toga servirano", izjavio je zauzevši se za otvorenost medija, posebno kada je riječ o izvješćivanju.
Po kardinalovim riječima ne može se dati opći sud o tome kako mediji prate Crkvu. "Razlika je od medija do medija, i od novinara do novinara", rekao je upozorivši kako se posljednje vrijeme dobiva dojam da neki Crkvu žele "staviti u drugi kontekst".
"Ne događa li se negdje podgrijavanje mržnje, ne događaju li se negdje sustavno obezvrjeđivanje i sustavni napadi", upitao je Bozanić.
Predsjednik HBK đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić, govoreći uvodno o ulozi medija u našem vremenu, ustvrdio je kako su mediji pod pritiskom profita, što dovodi u pitanje istinu. "Mediji i Crkva susreću se u čovjeku", rekao je zauzevši se za širenje prostora dijaloga.
Na upit o preporuci Vijeća za elektroničke medije da se ne bi trebale prenositi mise, kardinal Bozanić je rekao kako je odgovornost medija da respektiraju potrebe građana, koji plaćaju porez, a nisu u stanju zbog bolesti i slično doći u crkvu. Pritom je naveo primjere građana koji zahvaljuju što se prenose mise na radiju i televiziji.
Riječki nadbiskup i predsjednik Vijeća za medije HBK Ivan Devčić izjavio je kako bi predstavljanje Crkve u medijima trebalo biti "cjelovitije i objektivnije", jer, kako drži, do javnosti nedovoljno dolazi ono što Crkva i biskupi žele poručiti i na čemu se angažiraju.
Asistent na Fakultetu političkih znanosti Igor Kanižaj predstavio je istraživanje "Vjerodostojnost i profesionalna odgovornost hrvatskih medija u svjetlu Papine poruke za Svjetski dan medija".
Po njegovim riječima hrvatski mediji, kao i banke, sve su više u stranom vlasništvu. Govoreći o položaju novinara u hrvatskom društvu te hrvatskim medijima na raskrižju, Kanižaj je upozorio kako povjerenje u profesiju sve više pada, kako nema dodatnog obrazovanja novinara, kako je sve veći nerazmjer između preplaćenih i potplaćenih novinara. Ističe kako je neizvjesna sudbina medija u vlasništvu države, kako se osjeća bipolarizacija na tržištu novina te kako se ne može kontrolirati vjerodostojnost interneta.
Ivan Fumić, pak, rekao nam je kako ne misli da u njegovom govoru ima materijala za Državno odvjetništvo jer, kako je rekao, verbalni delikt više ne postoji, a nikoga osobno nije uvrijedio. K tome, kaže, nije rekao ništa što se ne nalazi u materijalima iz vremena NDH, a iz tih je tekstova, kaže, jasno da je dio klera aktivno sudjelovao u ustaškom pokretu.
No, Fumić je, čini se, ipak svjestan da je pretjerao u odabiru riječi.
- Kada sam govorio da je Katolička crkva bastion (ustaštva, op. a.), možda je to stvarno bilo grubo. Vjerujem da se moglo ljepše reći ono što sam htio reći. No, ja sam time samo htio potaknuti vrh Crkve da dođe u Jasenovac i da jednom zauvijek maknemo dvojbe oko žrtava s dnevnog reda, rekao nam je Fumić.