Bozanić kritizirao zla modernog svijeta

Okupljenim vjernicima, među kojima je bio i državni vrh, poručio je da Božić proslave u miru svojih domova. 

Pročitajte i ovo Počeo proces beatifikacije Tko je bio kardinal Kuharić i što o njemu misle Hrvati: "Poznat je zbog važne stvari u vrijeme Domovinskog rata" Bozanić o financijskoj krizi 'Uz Boga se ne treba strahovati'

Kardinal se u propovijedi posebno osvrnuo na nesretne, nemoćne, bolesne i nezaštićene kojima, kako je rekao, moramo pomagati.

Nije izostala ni kritika na sva zla modernoga svijeta. 

'Zločini, otmice, krađe, pronevjere zamagljuju dušu i nagrđuju čovječanstvo', kazao je kardinal Bozanić, to su tmine naših osobnih grijeha.

Kardinal Josip Bozanić posebnu je čestitku uputio premijeru Sanaderu - njemu i njegovim suradnicima poželio je da "pomognu izgrađivati bolje sutra za svakog čovjeka u Hrvatskoj". 

Vladimiru Šeksu kardinal je poželio da "svjetlost obasja Hrvatski sabor i sve zastupnike da mudrim i razboritim odlukama pridonesu boljitku naše domovine i svih njezinih građana".

Danas, na blagdan Božića, svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, koji je pozvao vjernike da obnove spone povjerenja, uzajamnog poštovanja, razumijevanja i solidarnosti u sredini u kojoj žive te je istaknuo da prava Božja slava nije udaljenost od čovjeka i ljudske bijede niti prestiž onih koji se okolo žele uzdići nad sudbine običnih ljudi.

Misnom slavlju nazočio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić, sa suprugom, kojemu je kardinal Bozanić posebno čestitao Božić.

U propovijedi je kardinal istaknuo da je Isusovo rođenje središnji događaj povijesti svijeta i čitavog spasenja. Vjernike je posebno pozvao da Božić proslave u miru vlastitih domova te da se sjetimo da će Bog uistinu biti u kući "ako obnovimo i pojačamo svoje zalaganje i skrb za siromahe, izbjeglice, beskućnike, sve one koji su daleko od svojih domova i obitelji ili trpe usamljenost u bolnicama ili staračkim domovima".

Napomenuo je da svi danas obnovljeni vjerom i nadom, zagledani u maleno dijete u jaslama, živimo dosljedno svoj kršćanski poziv da budemo kvasac i sol ovoga svijeta, donosimo posvuda radost i mir. Na Božić, istaknuo je, Bog među nama traži dom kako bi mogao živjeti s nama i tako nam otvoriti put koji vodi u njegov dom. Božić i dom, poručio je kardinal, postaju nerazdvojni izraz izgovoren na nov i originalan način. U svakodnevici svi znamo, napomenuo je, da je dom temeljna dimenzija života svakog čovjeka jer bez doma čovjek je bez dostojanstva, bez sigurnosti i nema mogućnosti ostvarivanja obiteljskih odnosa. Mnogi ljudi, rekao je, a ne samo Bog na Božić, traže kuću s toliko muke i napora, osobito u ozračju ravnodušnosti i odbacivanja.

Milost kršćanskog Božića znači otkriti i uživati u Bogu koji se
nastanio u našem srcu te uspostaviti neraskidivu i neslomljivu solidarnost između njega i nas, rekao je, ističući da je tada zadaća te milosti promijeniti naš život kako bismo postali srce koje ljubi, koje se otvara, prihvaća, služi i pomaže drugima.

U povijesti čovječanstva i u svojemu životnom iskustvu, rekao je kardinal, možemo razlikovati tri vrste tmina uzrokovanih zločinima koji zatamnjuju i nagrđuju čovječanstvo.

Nasilje, otmice, krađe, pronevjere, nepoštenje i nevjera su pojave koje zamagljuju dušu počinitelja zločina, i to su tmine naših osobnih grijeha, istaknuo je.

Na drugom su mjestu tame koje možemo nazvati društvenim zabludama, neredi koji kvare i razaraju društvo čineći ga nezdravim i bolesnim: nezaposlenost, gospodarske krize, prošireni oblici korupcije, političke krize u kojima se gubi smisao zajedničkog života i zalaganja, nesuglasice, sukobi i ratovi. To su grijesi volje i zajedničkog stava, posljedice kolektivnih zabluda u procjenjivanju i proširene moralne i duhovne lijenosti, rekao je, uz ostalo, kardinal, te upozorio da su od tih društvenih grijeha gore samo tame koje nastaje kao posljedica određenog mentaliteta koji je izgubio smisao za
najuzvišenije vrijednosti pa u sebi više ne pronalazi snagu da se uzdigne, suprotstavi i skine maske.

Riječ je, naglasio je, o tami vezanoj uz konačne sudove o životu i smrti, smislu ljudskog života, o razlozima postojanja muškaraca i žena na zemlji, ukratko - o gubitku nade u vječni život o najcrnjoj i najprobojnijoj tami za koju je apostol Ivan napisao: 'Svjetlo u tami svijetli i tama ga nije prihvatila.' Tama ga nije prihvatila jer su izgubljena osnovna načela, a to je zdravo poimanje Boga i čovjeka, svijest da smo stvorenja te svijest o vlastitoj grešnosti i potrebi spasenja, poručio je kardinal Bozanić, ističući, među ostalim, da tim tminama beznađa božićno evanđelje suprotstavlja prihvaćanje Božje
riječi: 'A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja.'