Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodio je jutros u zagrebačkoj gornjogradskoj župnoj crkvi sv. Marka u prigodi Dana državnosti misu za Domovinu.


Na misi su nazočili i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader s potpredsjednicima i članovima Vlade.

Vezani članci Potres tijekom mise u Petrinji - 3 Dramatičan završetak mise u Petrinji: "Rekao sam vjernicima - idite u miru Božjem, a onda je počelo tresti" Andrej Plenković Plenković nakon mise u Zagrebačkoj katedrali: "Mislim da je sve bilo u okvirima, boravak ovdje je jedna simbolična poruka"

Zagrebački nadbiskup je u homiliji istaknuo da iako su moguće i zloporabe, pod pojmom "domovina" mislimo na iskustvo lijepoga. 

"Domovina je blizak i prisan prostor; prostor povjerenja i
skrovitosti, sigurnosti i ljepote. To je svijet naših emocija, odluka, druženja i čežnje; to su slavlja i uspjesi; naše brige i ljubav prema ljudima... Ma koliko nekima riječ domovina smetala; ma koliko ju željeli predstaviti kao relikt nekoga prošlog romantičarskog doba, ona je za nas teološko mjesto. Za vjernika je domovina uvijek i odnos prema Bogu", rekao je Bozanić.

Po nadbiskupovim riječima kad čovjek nema domovinu, kada mu je uskraćeno iskustvo doma i ozračja bliskosti, rađa se strah.

"Ne treba čuditi što se mnogo naših suvremenika nalazi u strahu pred budućim, jer osjećaju da ne nadziru događaje, da postaju plijenom nepoznatih silnica, da im je oduzeta ukorijenjenost. Jedni reagiraju tako da se prepuste rezignaciji, bezvoljnosti; drugi se pokušavaju povući u izoliranost, tražeći zaštitu u prirodi; treći posežu za agresijom koju se nerijetko obavija krinkom zabave", rekao je.

Zagrebački nadbiskup izrazio je posebnu zabrinutost "zbog prisutnosti i jačine nasilja u našemu društvu".

"Danas mi se čini važnim upozoriti na tu zbilju kojoj se dostatno ne istražuju uzroci i ne liječe posljedice, a ne tiče se samo državnih organa, nego poglavito životnoga stava svakoga građanina", rekao je.

Po mišljenju kardinala prvi uzrok tome je stavljanje svega što činimo u službu vlastite koristi. 

"Traženje i ostvarivanje vlastitoga boljitka, pod svaku cijenu u svjetlu vlastitih prohtjeva, logika je koja prethodi nasilju u nastojanju da se prevlada nad drugim i ovlada drugima sve do ponižavanja", rekao je, napomenuvši kako se to događa polazeći od obitelji, susjedstva, preko društvenih subjekata, sve do
opravdavanja nasilja na međunarodnoj razini u odnosu prema drugim civilizacijama i kulturama.

Smatra kako se nasilje događa i u trenutcima izbora pogrješnih
kriterija. "Onaj tko ne uoči ljubav i ne poznaje dužnosti i
odgovornosti a zahtijeva samo svoja prava, koja su tko zna na čemu utemeljena, te radi toga poseže za bilo kojom vrstom nasilja, izabire smrt", ustvrdio je, dodavši kako je idući korijen nasilja onaj koji nameće snagu i nasilje kao izvor istine i pravde.

"Moć koja se služi lukavošću, laskanjem, neodgovornim obećanjima, mutnim kompromisima i upitnim uvjeravanjima, koristeći ucjenu kao sredstvo ovisnosti, ne zaslužuje ime demokracije", istaknuo je.

Treći korijen nasilja i bolesne moći, kako je rekao, jest ispraznost koja traži vlastito uzdizanje i stvaranje prividne slike veličine. 

Tomu se idolu žrtvuju i najsvetiji osjećaji, vrijednost dane riječi u
dogovorima, iskrenost i poštenje u susretu s istinom, napomenuo je.

"Evanđelje govori da pozornost i služenje moramo usredotočiti na osobu, na njegovu odgovornu slobodu i na građenje zajedništva. Velika je opasnost dužnosti i prava osobe zamijeniti pravima pojedinca", rekao je, dodavši kako naglašavanjem prava pojedinca zanemaruju se obveze i odgovornost. Put je to koji u središte postavlja ekonomiju i načelo profita. Ta tragična zamjena našu kulturu vodi u barbarizme i - kako bismo to mogli biblijski reći - u ludost, napomenuo je.

Govoreći o neprihvatljivosti nasilništva u hrvatskome društvu,
Bozanić je istaknuo kako su u njemu česta meta baš kršćani, njihovi osjećaji svetosti.

"Država je dužna u javnome prostoru jamčiti poštovanje u kojemu vrijeđanje tuđih vjerskih i drugih osjećaja ne može postati stil
ophođenja s drugima. Umjetnost, kultura i znanost koja vrijeđa ne može biti prihvatljiva i niječe samu sebe, a može se svrstati u
samorazarajuću laž", rekao je.

Podsjećajući kako smo svjedoci nasilja u obiteljima, u školama i odgojnim ustanovama, rekao je kako je logika nasilja pronašla drukčiji put od do sada poznatoga. Nasilju starijih prema mlađima pridružilo se nasilje među učenicima, i - posebice - nasilje prema nastavnicima, profesorima i odgojiteljima koji su zbog navodne zaštite prava učenika često bespomoćni, jer se u takvoj vrsti prava i sloboda ne može ugnijezditi autoritet koji izražava istinske vrijednosti, rekao je.

Nadbiskup je upozorio kako se fizičkomu nasilju na radnim mjestima pridružuju i prijetnje koje se hrane ucjenama. 

"Cijena je to koja se plaća strašnim ustupcima, a koji postaju prečesto gotovo prihvaćenima u području gospodarstva i politike", rekao je, dodavši kako se logika nasilja rado služi prostorom medija i tamo se manifestira kao nasilje neistinom, nasilje slikom i zvukom.