Podvaljivanje jedne vrste hrane pod imenom druge, muljaže s deklaracijama... Mnogo je načina za manipulaciju. Biljana Borzan, eurozastupnica koja se niz godina bori za prava potrošača kaže da problem može biti i sa naizgled nečim dobrim - proizvodima deklariranim kako eko ili bio.
Pročitajte i ovo
"Vrlo je jednostavno. Ako prodajete jabuke kao špricane, za njih ćete dobiti x kuna, a ako ih označite kao nešpricane, prodat ćete ih za x puta 2 ili 3 kune. No kod proizvoda koji se deklariraju kao zdravi, a nisu, problem je veći jer varate one kojima je za zdravlje bitno da su jabuke nešpricane. Isti je slučaj s maslinovim uljem, koje je popularno kod onih koji žele živjeti zdravo. Ono također kotira dobro na tržištu pa je i veći broj manipulacija", objašnjava Borzan.
Puno je prevara s medom. Uvozi se iz Kine, a prodaje kao europski.
"Da bi na medu pisalo 'made in EU', dovoljno je u teoriji da ima samo jedan posto meda iz jedne od članica EU-a, dok ostalih 99 posto može biti iz Kine. Med iz Kine je četverostruko jeftiniji, ne podliježe tako strogoj zakonskoj proceduri proizvodnje, a često se dodatno miješa i s jeftinim šećernim sirupom", navodi Borzan, koja upravo zato radi na EU strategiji 'Od polja do stola'. Cilj je izmijeniti 27 zakona, regulativa i direktiva kako bi se potrošačima omogućila zdrava i cjenovno pristupačna hrana uz što manji ekološki otisak prilikom proizvodnje. I bolja regulativa meda jedan je od prioriteta.
Kako onda znati što kupujemo? Barem možemo čitati deklaracije.
"Treba obratiti pozornost na količine šećera, masti, soli. Važno je i kupovati od provjerenih trgovaca. Voće i povrće koje brzo trune, čak i u frižideru, vjerojatnije će biti domaće, netretirano", savjetuje Borzan.
Lažne pak deklaracije, kao što je slučaj s deklaracijom konjetine umjesto teletine, posao su za inspekciju.
Državni inspektorat: Problematični su med i maslonovo ulje
U Državnom inspektoratu napominju kako je poljoprivredna inspekcija je 2020. obavila 3027 inspekcijskih nadzora. U 175 nadzora našli su nepravilnosti.
Podnijeta su 93 optužna prijedloga i pet prekršajnih naloga te je doneseno 139 rješenja.
"Najčešće nepravilnosti odnosile su se na neispravno označavanje sukladno propisima o informiranju potrošača o hrani, npr. u popisu sastojaka nedostajala je količina pojedinih sastojaka, bila je navedena nepotpuna adresa odgovornog subjekta u poslovanju s hranom, nije bila navedena zemlja podrijetla, naziv hrane nije bio sukladan posebnom propisu, neispravno se isticala nutritivna deklaracija i dr., a po pitanju vrste hrane najviše se nesukladnosti utvrdilo na maslinovom ulju i medu", kažu u odgovoru na naš upit.
"Konjetine nije bilo u Hrvatskoj"
Kažu kako su u akciji OPSON X i oni sudjelovali.
"U sklopu akcije, veterinarska inspekcija Državnog inspektorata provela je više nadzora koji su se odnosi na identifikaciju kopitara za klanje koje se izvoze iz Republike Hrvatske (dakle žive životinje) u druge zemlje članice EU te je o rezultatima nadzora i utvrđenom obavijestila Ravnateljstvo policije, Sektor općeg kriminaliteta i međunarodne suradnje, Službu za međunarodnu policijsku suradnju, Odjel EUROPOL-a.
Uz dio upita koji se odnosi na deklariranje konjskog mesa, Državni inspektorat nema informacija da je takvo meso završilo na policama u RH. Naime, dio akcije OPSON X koji se odnosi na prodaju konjskoga mesa provodio se u Belgiji, Irskoj i Nizozemskoj", kažu u DIRH-u.
Skandal s uljanom repicom rezultirao stotinama smrtnih slučajeva
U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, koja je zadužena, između ostalog, za znanstvene i stručne poslove iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje, te je nacionalna referentna točka za procjenu rizika u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, objašnjavaju kako proizvođači često misle samo na zaradu.
"U takvim je okolnostima ostvarenje veće financijske dobiti jedan od najznačajnijih čimbenika, koji u zadnje vrijeme češće dovodi i do pojava prijevara povezanih s hranom", napominju. Podsjećaju na neke od većih skandala u povijesti.
"Skandali poput prijevare s "uljanom repicom" namijenjene industrijskoj upotrebi (1981.) pogodili su oko 20.000 ljudi i doveli do između 370 i 835 smrtnih slučajeva u Španjolskoj, prijevare s dioksinom u Belgiji što je rezultairalo velikim ekonomskim gubicima (1999.), prijevare s mlijekom prerađenog melaminom u Kini što je rezultiralo u više od 50.000 bolesnih beba i oko šest smrtnih slučajeva (2008.), nedavnog trovanje metanolom zbog prodaje ilegalnih alkoholnih pića koje je prouzročilo oko 59 žrtava u Češkoj i Poljskoj (2012.-2014.), pa sve do prijevare s konjskim mesom u goveđim proizvodima (2013.) i fipronilom u jajima (2017.) te klanja bolesnih krava (2019.) skrenuli su pozornost javnosti širom svijeta", kažu u Agenciji.
Objašnjavaju da kako bi se donijela odluka o tome radi li se o prevari s hranom potrebno je sagledati četiri kriterija: kršenje pravila EU-a, obmana kupaca, neprimjerena ekonomska korist i namjera.
"Sposobnost prepoznavanja prijevarne radnje predstavlja izazov, ne samo zbog različitih oblika koje ona može poprimiti, već i zbog potrebe razlikovanja namjernih djela od slučajnih ili nenamjernih, koja bi mogla jednako utjecati na sigurnost ili kvalitetu dotične hrane", napominju.
Obavijesti za potrošače
U HAPIH-u napominju kako su oni i kontakt točka nacionalnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) koja obavlja procjene rizika od različitih opasnosti porijeklom iz hrane.
Na svojoj web stranici objavljuju različite obavijesti za potrošače o povlačenju i opozivu štetne, neprikladne i nesigurne hrane.
Takva hrana, napominju, može potjecati i od prijevara povezanih s hranom. Potrošačima također savjetuju da kupuju proizvode od provjerenih dobavljača i trgovaca" zaključuju u HAPIH-u.
