Vlada se ponovno zadužila kako bi vratila stare kredite ili tek otplatila kamate. I tako još jednu godinu. Zanimljivo, tu je vijest objavila jedna od vodećih svjetskih agencija - Reuters, pozivajući se na neimenovani izvor iz Vlade.
Pročitajte i ovo
Život na kredit ima i cijenu. Tko će zaraditi za sve te silne kredite? Teško da ćemo mi zaraditi, ali u ovom trenutku zarađuju banke. Zaduženje je očekivano i planirano. U ovom trenutku Europa ima jako puno novaca. Kamate su niske, što znači da se može zadužiti puno povoljnije. Ali što to znači zadužiti se, da vraćate još uvijek kamate, glavnicu niste ni počeli vraćati. Što ove stotine milijarde kuna znače za obične građane?
Primjerice u ovom trenutku, kada je kriza počinjala, svaki zaposleni, svaki umirovljenik, svaki osnovnoškolac, bio je dužan 28.200 kuna. U godinama krize taj se dug po građaninu gotovo udvostručio.
Došli smo do više od 59.000 kuna duga po građaninu. To znači da se u godinama krize gospodarstvo, privatni sektor urušavao, a država je trošila kao da se ništa ne događa. I tako već šestu godinu. Još jedan ministar odlazi uzeti kredit, da vrati ili zatvori stare kamate i kredite
'Propušta' na sve strane: Može li se i gdje uštedjeti u državnom proračunu?!
Analitičari upozoravaju - dobro dok ima povoljnih kredita, a što kada oni nestanu? Hoće li ih Hrvatska moći vraćati. Bolje reći - hoće li Hrvatskoj itko više dati kredite?
Ministar financija Boris Lalovac kao i prethodnici kreće po kredit. Milijarda eura, kamata, nadaju se, oko 3,8%. A već 5. siječnja 2015. treba vratiti kredit iz 2009. - 750 milijuna eura. Ništa novo, ništa neočekivano - za njegove prethodnike.
'S tehničko financijskog segmenta to je razuman potez, obzirom da su sada na tržištu kapitala stanje relativno povoljno', rekla je Martina Dalić, bivša ministrica financija.
Novca ima, kamata niska. Ali neće to biti zauvijek. 'Ostaje pitanje koliko dugo ćemo moći krpati naš deficit', kaže Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Koliko ćemo imati povjerenje svjetskih investitora da nam daju taj novac. U godinama krize od 2009. gospodarstvo je tonulo, a javni dug rastao. Zapravo u krizi smo uvećali dug za jedan proračun. Vlada, ali i ostali bili su posljednjih 6 godina preoptimistični oko oporavka. Procjenjivali su se plusevi, a imao i dalje minuse.
'Ako imate preoptimistični rast, onda je prihod preoptimističan i ne ostvari se i tako je u 2014. Imate veći deficit pa se morate zadužiti, pa vam naraste javni dug pa morate plaćati kamate', pojasnio je Ante Zigman, savjetnik guvernera HNB-a.
Kamate u 2014. su 14 milijardi kuna, a slično je i za sljedeću godinu. Zapravo za kamate, dugove i minuse država 2015. treba osigurati 39 milijardi kuna.
Hrvoje Stojić jedini je točno predvidio ekonomsko stanje. Tvrdi, pratio je brojke, ali i još nešto. 'Smatram da se puno može učiniti od klijenata i njihovog ponašanja. Primjerice kod odluka za investiranje', kaže Hrvoje Stojić, glavni analitičar HAAB.
Ministar Grčić tvrdi, dogodine investicije i to euro novcem neće zakazati. 'Do kraja iduće godine, bit će ugovoreno još 6 milijardi kuna i iza toga stojim', rekao je ministar Branko Grčić.
Ali zakazale su reforme ili još jasnije prevrtljivost političara.
'Oni koji danas nešto zagovaraju, sutra su protiv toga, a najlegendarniji primjer je zakon o radu', rekla je Dalić. Monetizacija bi mogla biti sljedeći primjer.
Vlada šalje još jedan rebalans proračuna u Sabor, još jedan neuspjeh u planiranju, treći ove godine. Minus će biti viši od 15 milijardi kuna. A kako se minusi pokrivaju u godinama krize, uglavnom su sve Vlade povećavale porez. Kratkoročno, možda su mislili da su nešto dobili, ali dugoročno nismo i dalje izašli iz krize. Prvi znak oporavka bio bi gospodarski rast, a do tada Vlada planira privatizacije ili koncesije. No, ostaje pitanje hoće li Vlada ustrajati u toj reformi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
