Zašto bolnice stvaraju dug? Odgovor je vrlo jednostavan: "Ovakav sustav je neodrživ"

Potrebnu operaciju dobit ćete u bolnici - a njezinu cijenu odredit će HZZO. No bolnica će zapravo potrošiti puno više. Često se to događa i kninskoj bolnici, a pomoćnica ravnateljice OVB Knin dr. med. Tatijana Šipalo Lilić za Dnevnik Nove TV dala je primjer osobe koja ima akutni apendicilin što zahtjeva kirurški tretman.

Pročitajte i ovo Financijski kaos Oporba sasula paljbu: "Bolnički sustavi nemaju pojma kome i što duguju" kibernetički napad Beroš pozvao bolnice da provjere svoje sustave: Omogućena je i nadogradnja

"Taj postupak se naplaćuje 3400 do 3600 kuna. Konačni stvarni trošak je 4500 tisuće kuna. Jer oprema sama po sebi košta 4000 kuna", kaže nam Šipalo. Tu nisu ni uračunati lijekovi i terapija. I odmah se bolnici stvori gubitak. Koji onda opterećuje bolnički limit.

Evo još nekoliko primjera.

Alveotomija, odnosno komplicirano vađenje umnjaka prema HZZO-u stoji 200 do 300 kuna, no prava cijena i trošak bolnice je 1000 kuna s anestezijom.

Operacija kralježnice prema HZZO-u stoji 8500 tisuća kuna, no stvarni troškovi mogu se penjati do 20 tisuća kuna.

I iz pulske bolnice za primjer daju porođaj. Cijena po HZZO-u je 1300 kuna, a to u stvarnosti ne pokriva ni materijal, a kamoli ljudski rad.

Bolnički limiti tako su opterećeni, a ne mijenjaju se.

"U Pulskoj bolnici mi do prije dvije godine nismo imali magnet, a sada ga imamo. Nama je ostao limit isti. Ne može ostati isti ako ste u međuvremenu uveli nekakvu novu pretragu, znači da sa istim košom morate odlučiti da li ćete ići u povećanje minusa ili nešto nećete raditi", kazala nam je Irena Hrstić, ravnateljica OB Pula.

Iz HUBOL-a kažu takav sustav nije održiv. I nije čudo što bolnice gomilaju dugove.

"Netko vam limitira cijenu, uslugu i onda vam plate duplo manje nego što vrijedi tržišno vaša usluga. I naravno da ćete biti u minusu. To je samo po sebi demotivirajuće što se tiče liječnika i ravnatelja jer ako ćete gledati profit, onda takve operacije definitivno nisu isplative", kaže Fadi Almahariq, tajnik HUBOL-a.

HZZO kaže kako su u posljednjoj godini povećali bolničke limite 4 posto. No rasle su i plaće 9 posto koje se pokrivaju iz istog tog limita. I lijekovi su poskupjeli 30 posto.

Iz HZZO-a uvjeravaju, ako je cijena liječenja veća, oni će bolnici pokriti veći trošak.

I ministar kaže kako su cijene zdravstvene usluge veliki problem.

"Ne može to ministar, to može samo nacija napraviti. A to je da ćemo morati izdvajati više za zdravstvo ako hoćemo imati kvalitetu i dostupnost. To su financijski modeli koje treba analizirati, u svakom slučaju sa 750 eura po glavi stanovnika teško je imati svjetsku razinu", kaže Milan Kujundžić.

Ministar rješenja nema, a zdravstveni dug samo raste. Sada je on prešao 8 milijardi kuna.

"Velika većina cijena zdravstvene usluge ne pokriva niti minimalne torškove koje bolnice imaju i taj dug se preljeva na veledrogerije koji sada iznosi oko dvije milijarde kuna, kaže Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Čak i porezom na slatko teško da će se taj dug pokriti. I računica će i dalje - bude li se ono što košta puno plaćalo malo - biti debelo u minusu.