Fra Zvjezdane, ovo je godina obitelji i cijeli Papin posjet posvećen je obitelji. Kakva su vaša iskustva, kada se susrećete s vjernicima, koliko im je obitelj važna? Je li obitelj izgubila na značaju?
Pa ja ne bih to tako rekao. Neke su naznake da danas ima puno propalih brakova, da obitelji imaju krize. Normalno je da ima poteškoća u obitelji, ali ja se više bojim utjecaja liberalne Europe, koja na konzervativno gleda kao na negativno i gdje više nema poštivanja institucije obitelji. Meni se čini da je to dekadentno i da to nazaduje ljudski rod. Po katoličkoj crkvi obitelj je sigurno temelj svakog društva i tu se događaju temelji odgoja djece, koja onda prerastaju u obitelj, zajednice, države, crkve itd.
Kako obitelj održati na okupu, u ovo vrijeme brzog života?
Teško, mnogo toga danas ne utječe pozitivno na obitelj. Nekad oboje supružnika nisu trebali raditi, radio je samo otac pa je majka imala svoje radno mjesto u obitelji, gdje je ona puno napravila u odgoju djece i doprinijela harmoniji obitelji. Danas su okolnosti takve da obitelj ne može ekonomski opstati ako oboje supružnika ne rade. U toj situaciji djeca su osuđena da ih odgajaju djed i baka, ali to nije isto. Tu uskaču i vrtići, možda čak i prerano, ali roditelji su nezamjenjivi. Zato je danas teško očuvati vrijednosti obitelji.
Što savjetujete mladima koji tek planiraju stupiti u brak?
Puno sam puta mladima pomagao da zreli uđu u brak i vjenčavao sam mnoge parove kad sam se nekako više time bavio i smatram da je to jako važan posao. Crkva tu pripremu za brak smatra jako ozbiljnim poslom i postoje tečajevi i seminari za brak. Valja se obratiti i valja naučiti kad se stupa u brak da treba prestati živjeti sebično i samostalno i živjeti s drugim, a to je nešto sasvim drugo.
Mislite li da je hrvatsko društvo previše ispolitizirano?
Kad se o tome počne previše pričati, onda to sve više i više postaje politički problem. Mnogo bi puta bilo dobro da se neke stvari manje naglašavaju, ali sada je najvažnije da nam je Papa tu i da vidimo što nam on to ima za reći. Moguće je da su napravljeni neki kiksevi i neki propusti, tko će to znati u tim svim kombinacijama. Mislim da sada svi možemo u ljubavi i u toleranciji biti usredotočeni na Svetog Oca i da to više ne politiziramo.
Kada spominjemo međureligijsku suradnju, je li ona prema Vašem mišljenju u Hrvatskoj dobra?
Mislim da je, bilo je malo problema i napetosti, osobito od doba Domovinskog rata, ali mislim da to sad ide nabolje, i suradnja i razgovori. Svejedno, ja vjerujem da smo svi svjesni koliko nam je jedinstveno izvorište svima vjera u jedinog Boga, koji je gospodar i otac svega stvorenoga i što nas vjernike nekako povezuje u jedno.
Papa je i vjerski vođa i državnik. Je li uopće moguće gledati na te dvije njegove uloge odvojeno?
Nije moguće gledati odvojeno, ali moram priznati da ovo mjesto papi Benediktu XVI. jako odgovara. On je vrlo često i u drugim zemljama pozivan, jer je on inače čovjek velike erudicije i jer je on i prije nego što je postao Papa kontaktirao s mnogima, kao münchenski kardinal i kao profesor teologije u svojoj domovini.
Kažu da su ga studenti jako voljeli?
Jesu, meni on nije bio profesor, ali sam rado čitao njegove knjige, još u vrijeme kad su bile udžbenici za teologiju.
Kako Vam se čini prvi dan posjete pape Benedikta XVI. do sada?
Dan je neobično bogat, a sviđaju mi se i slike koje se ubacuju u Vaš program, jer pokazuju neku živost i dinamiku mladih. Razgovor sa svakim čovjekom je tako dragocjen i tako govori o jednom pozitivnom raspoloženju kojim smo dočekali Svetog Oca. I Sveti Otac je dobre volje, čini mi se.
Fra Zvjezdane, što iščitavate iz riječi Svetog Oca, što Vas se dojmilo?
Sve me se dojmilo, ali moram primijetiti kako lijepo on zna govoriti ovakvoj publici, koja je raznolika, čak i po ideologiji i po vjeroispovijesti. Rekao je da prepoznaje tu crkvu koja propovijeda zajedništvo u raznolikosti, dakle već tu on vidi šansu onoga što crkva propovijeda. Što se tiče vjerskih zajednica, on je tu odmah spomenuo koliko smo svi usmjereni prema Bogu i to je temelj za ljubav, kojoj trebaju biti otvorene sve vjerske zajednice, za miru u svijetu i među ljudima. Spomenuo je i savjest i pitanje odgovornosti.
On jasno daje potporu Hrvatskoj u EU.
Jasno.
Koliko je Papa učinio na približavanju katoličke i pravoslavne crkve?
On vrednuje sve susrete koje može pa tako i sa Srbijom, eto, i to ima u planu. On je jako otvoren pravoslavnoj crkvi, koja je zasigurno najbliža po nauku katoličkoj vjeri.
