Pobuna sveučilišta: Zakon su pokušali donijeti u tajnosti

S tim zaključcima jučerašnje izvanredne sjednice Senata zagrebačkog Sveučilišta, koja je sazvana i zbog spomenutih zakonskih prijedloga, novinare je izvijestio rektor Aleksa Bjeliš. Rekao je da je Senat, pozivajući se na tradiciju i važnost najvećega hrvatskog sveučilišta i svjestan njegove obveze prema hrvatskome društvu, zaključio da je neprihvatljiv način donošenja zakona - bez smjernica i ikakvih projekcija učinaka zakona, u tajnosti, isključivanjem akademske zajednice i s neprimjerenim rokom od 13 radnih dana za javnu raspravu.

Pročitajte i ovo masakr u Pragu Davida sumnjiče da je prije masakra ubio oca i bebu u kolicima, objavio je jezive poruke: "Uvijek sam želio ubijati, Alina mi je puno pomogla" Upisano 80 studenata Varaždin dobio Medijsko sveučilište

>> Država ukida autonomiju sveučilišta!

Senat je zaključio da predloženi zakoni u velikoj mjeri zanemaruju sudjelovanje službenih predstavnika studenata u visokoobrazovnim institucijama i tijelima te oštro osudio uvođenje naplate studija pod nazivom 'upisnine' što, smatraju članovi Senata, poništava napore cijele akademske zajednice tijekom proteklih godina da se uvede pravedan sustav participacije studenata u troškovima studija.

O nacrtima triju zakonskih prijedloga očitovali su se i nazočni ravnatelji dvaju znanstvenih instituta - Danica Ramljak (Institut Ruđera Boškovića - IRB) i Petar Pervan (Institut za fiziku). Zajedno s rektorom Bjelišem, ravnatelji Ramljak i Pervan novinarima su predstavili zakjlučke javne rasprave održane u ponedjeljak na Medicinskome fakultetu u suorganizaciji zagrebačkoga Sveučilišta, IRB-a i Instituta za fiziku.

Stručnjaci u radnim skupinama

Zaključci su sažeti u 18 točaka, među kojima i da su u izradi zakona korišteni neki strani zakoni, prije svega austrijski, ali bez objašnjenja zašto baš oni trebaju poslužiti kao uzor za reformu hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta. U zaključcima stoji da 'redloženi zakoni sadrže niz rješenja koja krše Ustavom zajamčenu autonomiju sveučilišta i slobodu, znanstvenog, kulturnog i umjetničkog djelovanja', te da se ne može prihvatiti podjela javnih instituta na nacionalne i državne.

Ravnateljica IRB-a istaknula je da su zaključci temelj za četiri prijedloga sudionika rasprave - povlačanje predloženih nacrta triju zakona iz javne rasprave, osnivanje radne skupine koja će donijeti smjernice za donošenje novih zakonskih propisa u području znanosti i visokog obrazovanja, te radne skupine čiji će rad biti transparentan i dostupan javnosti.

Predlaže se da u tim radnim skupinama sudjeluju predstavnici vladajuće stranke i opozicije, predstavnici sveučilišne i znanstvene zajednice i studenata budući da su znanost i visoko obrazovanje djelatnosti od posebnoga državnog interesa . Sudionici rasprave smatraju da će vlada tako pokazati da stvarno skrbi o sveučilištima i znanstvenim institutima kao značajnom dijelu hrvatske baštine koja pripada cijelome hrvatskom narodu. (Hina)