Kolinda Grabar-Kitarović prva je hrvatska predsjednica: U mandatu se selila, pjevala, a kritičari kažu da je estradizirala funkciju

Kolinda Grabar-Kitarović, rođena je u Rijeci 29. travnja 1968. godine, a potječe iz mjesta Lubarska na Grobniku.

Kako je napisala u biografiji na svojim službenim stranicama, koju je nešto kasnije zamijenila nešto službenijom verzijom, prve godine njezina života obilježila su ''prostrana polja, široke ravnice, beskrajno plavo nebo i šum Rječine, neprestani, nepresušni, uporni šum slapa podno naše kuće''.

Po završetku osnovne škole Grabar-Kitarović upisala je gimnaziju u Rijeci, a nakon tri godine srednjoškolsko školovanje nastavila je u SAD-u u sklopu učeničke razmjene. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je engleski i španjolski jezik, a diplomirala je 1993. godine.

Pročitajte i ovo Reakcije Svjetski čelnici o Bidenovoj odluci i mandatu: "Moramo biti strpljivi i oprezno pratiti što se događa" Interaktivna karta Objavljeni detaljni rezultati predsjedničkih izbora: Pogledajte kako su glasali vaši susjedi

Nakon završetka fakulteta učlanila se u Hrvatsku demokratsku zajednicu. Više godina radila je u Ministarstvu vanjskih poslova te Veleposlanstvu RH u Kanadi. Stekla je magisterij iz područja političkih znanosti te nakon toga postala ministrica savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova.

Od 2003. godine obnašala je dužnost ministrice europskih integracija, a kada su 2005. godine dva ministarstva spojena, postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i na funkciji ostala do 2008. godine.

Karijeru je nastavila na funkciji veleposlanice RH u SAD-u, koju je obnašala do 2011. godine, nakon čega je imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

Kolinda Grabar-Kitarović supruga Jakova upoznala je tijekom studentskih dana, a majka je dvoje djece, Katarine i Luke.  

Pobijedila ''za dlaku''

U drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. s 32.000 glasova više pobijedila je tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića. Bila je prva hrvatska predsjednica.  

U mandat je ušla s obećanjem da će Hrvatska biti jedna od najbogatijih zemalja, govorila je da će lupati šakom o stol. 

Selila je urede po cijeloj Hrvatskoj, ali nije ga preselila u Visoku, kako je obećavala u kampanji. Ipak, pohvalila se kako je unatoč tome u pet godina mandata rezovima u Uredu uštedjela 25 milijuna kuna.

Najzvučniji vanjskopolitički projekt bio joj je Inicijativa triju mora. Sastala se s Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom. Slikala se ispred ograde Bijele kuće.  

Postala je poznata po vatrenom navijanju, a svijet su obišle njezine fotografije sa Svjetskog prvenstva u Rusiji. Tamo je igračima čestitala u svlačionicama, a na kraju je na kiši ljubila i pehar koji je, nakon finala i hrvatskog poraza, pripao Francuzima. 

U javnim nastupnima znala je i zapjevati, zbog čega su joj kritičari često zamjerali da estradizira predsjedničku funkciju.