Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Opunomoćenici osam hrvatskih banaka, koje je zbog švicarskog franka tužila udruga Potrošač, rast kamata obrazložile su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.


Zagrebačka banka je u podnesku navela da je kod prvog povećanja kamate s 4,50 na 5,15 posto bila "suzdržana" jer bi kumulativnom primjenom tri različita kriterija povećanje moglo biti veće za 2,68 posto te bi u tom slučaju iznosilo 7,18 posto.

Raiffeisen banka također je navela da je dio tereta podnijela iz vlastite marže, odnosno da nije u cjelosti teretila klijente za cjelokupnu promjenu tržišnih parametara.

Vezani članci Hrvatska narodna banka Pucnjava u HNB-u: Zaštitar završio u bolnici s teškim ozljedama, banka objavila detalje Slika nije dostupna O kreditima u kunama - Je li to dobra mjera?

>> Novi svjedoci na suđenju osam banaka u 'slučaju Franak'

Da nije teretila potrošače za ukupan iznos povećanja troškova kreditiranja tvrdi i Privredna banka Zagreb.

Obrazlažući troškove koji su teretili banku zbog kreditiranja u francima predstavnica Splitske banke odbacila je tvrdnju tužitelja da su banke imale veliku zaradu na kreditima čije su rate osjetno porasle zbog rasta tečaja franka i kamatnih stopa.

Neke banke navele su da su se zadužile u inozemstvu radi financiranja spornih kredita pa je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić zatražio od njih da do 6. lipnja dostave dokaze za tu tvrdnju. Kazao je da će i sud putem Hrvatske narodne banke provjeriti jesu li se banke i za koje iznose zadužile u inozemstvu.

>> 'Valutna klauzula u vrijeme stabilne kune je kao nošenje zimskog kaputa ljeti'

Sudac smatra da su banke trebale upozoriti klijente da su rate niske zbog niskog "libora" - londonske međubankovne ponudbene kamatne stope - za koju je mala vjerojatnost da će ostatiti na niskoj razini. No, banke su ustvrdile da se tada nisu mogli predvidjeti efekti svjetske krize i rasta franka.

Bankama je predbacio što u podnesku nisu navele ništa o tome da "libor", na temelju kojeg se određuje kamatna stopa nije bilo u cjelosti istinit, o čemu "bruji čitav svijet". No, banke su odgovorile da to tada nisu znale.

Iako je udruga Potrošač do kraja travnja trebala dostaviti reklame kredita u francima, objavljivane u tisku i na televiziji, tuženici su ih dobili tek jučer pa će se o njima raspravljati na idućem ročištu, 7. lipnja.

>> Prvo ročište na suđenju zbog 'švicaraca' 1. ožujka

No, predstavnici banaka tvrde da se već letimičnim pregledom reklamnog materijala može vidjeti da se radi o općenitoj ponudi, a ne kreditima vezanima uz franak, iako u Potrošaču tvrde da su u reklamama za kredite u francima korištene primamljive fraze kao što su "akcija", "povoljniji krediti" i više kvadrata uz manju ratu".

Sudac je udruge kritizirao i što su podižući kaznene prijave protiv Hrvastke narodne banke napravili medijski spektakl koji je po njegovu mišljenju poprimio demagoške okvire.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Dnevnik

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju