'Split je tada kao grad s najbolje sređenim deponijem prihvatio prvi i najteži dio preuzimanja makarskog smeća. Trogir, Sinj, Vrgorac i Imotski su se trebali nakon toga solidarno dogovoriti i preuzeti to smeće', rekao je Ivo Baldasar.
Pročitajte i ovo
Gospodarenje otpadom
Hrvatska u velikim problemima. Kazne postoje, ali su niske: "Treba penalizirati jednu skupinu građana"
Vatrogasci u akciji
Požar na Knežiji: Vatra dohvatila i kamion za istovar smeća
Dodao je da je županija pripremila ugovor koji, koliko zna, osim njega nitko drugi nije potpisao. 'Upozorili smo ih da će Split podmetnuti leđa samo privremeno. Osobno sam zvao više puta kako bih provjerio što se događa, a dva gradonačelnika su mi odgovorila kako se nemaju namjeru toga držati', rekao je Baldasar.
Gradonačelnik je rekao da se makarski otpad tijekom ljeta povećao jer grad i njegova rivijera u sezoni ugošćuju više od deset tisuća registriranih i još nekoliko tisuća neregistriranih gostiju, zbog čega se količina otpada povećala za pedeset posto od uobičajene. 'Gradska tvrtka 'Čistoća' i stanari koji žive u blizini Karepovca to više ne mogu podnositi', istaknuo je Baldasar.
Podsjetio je kako je Split poštovao sve ugovore i obećanja i prema ostalim gradovima na Makarskoj rivijeri koji na Karepovcu smeće mogu odlagati samo do kraja rujna.
Baldasar: Ne mogu dozvoliti svađu oko imena ulica
'Neki od tih gradova su nam poručili da to tako neće ići, a ja im odgovaram - kako misle da će ići. Korektno i pošteno smo im pomogli na sve moguće načine. Cijenu nismo znatno povećali. I što bismo sada trebali? Moliti ih da to ne rade? Deponij ćemo zatvoriti za sve, osim za grad Split', istaknuo je gradonačelnik.
Dožupan Ante Šošić začuđen je izjavom ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića u vezi sa zabranom odlaganja makarskog smeća na Karepovcu. On je rekao kako do trajnog rješenja - izgradnje centra za gospodarenje otpadom Lećevice Splitsko-dalmatinska županija treba osigurati privremeno rješenje.
'Županija nema ingerencije za zbrinjavanje otpada na području grada ili općine. Zakonom koji je lex specialis propisana je obveza gradova i općina da se pobrinu za svoj otpad. Obveza županije je izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom', izjavio je dožupan Šošić i još jedanput pozvao okolne gradove i općine da preuzmu makarsko smeće.
Kamo s makarskim smećem - ponovno Varaždin?
Makarski gradonačelnik Tonči Bilić rekao je s tim u vezi kako se nadao da će se dogovor sa županijom iz travnja ostvariti te kako mu je sada jasno da je Split bio jedini supotpisnik ugovora o prihvaćanju makarskog otpada, a ostali gradovi iz županije ugovor nisu htjeli potpisati.
I direktor makarskoga Komunalnog poduzeća Čedo Crljen rekao je kako je - kad se u travnju zaključivao ugovor sa splitskom Čistoćom - bio svjestan da problem makarskog otpada nije trajno riješen, ali je vjerovao da će župan s gradovima i općinama provesti dogovor koji bi bio rješenje do otvaranja odlagališta Lećevice.
Gradonačelnik Bilić rekao je da će Makarska pronaći rješenje tako što će se koristiti legalnim deponijem izvan Splitsko-dalmatinske županije te da ima nekih tehničkih problema u vezi s privremenim odlaganjem smeća u Varaždinu, a nada se da će grad i makarsko Komunalno poduzeće to privremeno uspješno riješiti.
Makarsko smeće krajem ožujka već je bilo otpremano u 550 kilometara udaljeni Varaždin.
'Preostaje nam reorganizacija i nabava jednog vozila i kontejnera, zaposliti nekoliko vozača i zatim znatno povećati cijenu naših usluga. Prošle godine za odvoz i deponiranje komunalnog otpada makarsko Komunalno poduzeće izdvojilo je više od milijun kuna. Problem smeća moramo podijeliti s makarskim građanima', istaknuo je direktor komunalnog poduzeća Crljen.
O mogućem otvaranju negdašnjeg odlagališta otpada na Donjoj gori na Biokovu Crljen je rekao kako se nada se da ga kolege i Podgorani neće krivo razumjeti, kako je svjestan da je prijedlog suprotan strategiji zbrinjavanja otpada na državnoj razini, ali u ovoj situaciji treba priznati kako bi to bilo najbolje rješenje do otvaranja odlagališta Lećevice.
Naravno, deponiranje treba obavljati na sasvim drugi način nego do 2004. godine. Od deponiranja smeća, saniranja odlagališta i eko-rente Podgora bi mogla imati gotovo jedan godišnji proračun iz kojega bi vlasnicima zemlje bila isplaćena naknada, rekao je Crljen. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook