Obzirom da se pojavila informacija o curenju i prodaji osobnih podataka 200.000 hrvatskih građana, u još jednom mogućem sigurnosnom propustu u posljednjih tjedan dana, odgovore smo potražili u nadležnoj Agenciji za zaštitu podataka putem e-pošte.
Odluka u ponedjeljak
Stižu nove cijene goriva
Uznemirujuća snimka
Namjerno se automobilom zaletio u ljude u Hercegovini: Ima ozlijeđenih, policija traga za vozačem
Na Fujiju
Sin mu rekao da je umoran pa je otac uspon nastavio bez njega: Dječaka (7) ostavio satima samog na planini
Tijekom proteklog vikenda je isto tako otkriveno kako su podaci čak 560.000 hrvatskih učenika i nastavnika procurjeli na Drak Web. Ista osoba koja je odgovorna za taj čin, objavila je i da prodaje navedenu ukradenu bazu podataka 200.000 hrvatskih građana.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) odgovorili su nam putem e-pošte da su upoznati s navodima o novom novom curenju podataka hrvatskih građana isključivo iz medijskih i objava na društvenim mrežama. Poručili su nam da će o istima dodatno izvijestiti MUP, koji je nadležan za postupanje u slučaju mogućeg počinjenja kaznenih djela.
Ipak, iz AZOP-a kažu kako nemaju evidentiran takav sigurnosni propust iz 2024. godine.
"Možemo potvrditi kako Agencija u svojim evidencijama prijavljenih Izvješća o povredi osobnih podataka (u odnosu na navedenu 2024. godinu) nije pronašla podudarnost s navodima iz predmetne objave", stoji u odgovoru AZOP-a.
Upitali smo AZOP imaju li kakve konkretne spoznaje o razini sigurnosne zaštite za zaštitu podataka koje koriste tvrtke u Hrvatskoj.
"Opća uredba o zaštiti podataka propisuje obveze voditelja i izvršitelja obrade osobnih podataka. Svaka organizacija koja obrađuje osobne podatke dužna je postupati u skladu s odredbama Uredbe, uključujući obvezu osiguravanja odgovarajuće razine sigurnosti obrade. To podrazumijeva provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite osobnih podataka, koje se određuju uzimajući u obzir rizike povezane s obradom te prirodu i opseg poslovanja pojedinog voditelja ili izvršitelja obrade", odgovorili su nam iz AZOP-a.
Zanimalo nas je i što na koncu uopće mogu učiniti građani čija su imena, adrese stanovanja i OIB stavljeni na prodaju kako bi se zaštitili od manipulacija i prijevara.
"U trenutku kada osobni podaci dospiju u ruke neovlaštenih osoba i budu javno objavljeni, građani nažalost više nemaju kontrolu nad njihovim daljnjim korištenjem. U takvim situacijama potrebno je biti posebno oprezan te obratiti pozornost na pozive, poruke i elektroničku poštu koju zaprimaju jer postoji povećan rizik od pokušaja prijevara i drugih oblika socijalnog inženjeringa. Iako nije moguće u potpunosti ukloniti rizike nakon kompromitacije osobnih podataka, pravodobnim poduzimanjem zaštitnih mjera i povećanim oprezom moguće je smanjiti vjerojatnost zlouporabe te potencijalne negativne posljedice", poručili su iz AZOP-a.