Galerija
U srijedu se održavaju parlamentarni izbori, u utorak je na snazi već izborna šutnja pa je ponedjeljak zadnji dan kampanje i prilka održati posljednju sjednicu Vlade i pohvaliti se dosad učinjenim.
Premijer Plenković poznat je po kašnjenju na sjednicu Vlade, no ovaj puta pojavio se točno na vrijeme. Sjednica je najavljena za 12:45, a počela je u 12:47, što je ravno čudu, s obzirom na kašnjenja, ponekad i po 45, 50 minuta.
Plenković se na početku sjednice pohvalio uplatom od 162 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
"Hrvatskoj je uplaćena 4 rata. To je 162 milijuna eura", rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo
"U ponedjeljak ćemo uputiti zahtjeve EK za isplatu sljedeće pete rate u iznosu od 822 milijuna eura.
Za petu ratu morali smo ispuniti 37 reformi institucija. Sve smo ih ispunili. Trenutno smo druga najuspješnija članica EU-a u provedbi plana oporavka i otpornosti. Samo je Italija trenutno ispred Hrvatske. Do sada smo u roku ispunili 157 od 157 zadanih kriterija, a 122 reforme su ispunjene, 35 dogovorenih ili završenih investicija", rekao je.
U Dječjoj bolnici u Klaićevoj puštena je u rad magnetna rezonanca, vrijedna gotovo 2 milijuna eura.
"Ukupno više od 22 milijuna eura investicija u novu Klaićevu bolnicu i najava izgradnje nove dječje bolnice. Radi se o projektu za koji je dovršena projektna dokumentacija, čija je vrijednost procijenjena na 230 milijuna eura. Sredstva su osigurana. U idućem mandatu idemo u realizaciju ovog velikog projekta", istaknuo je.
Obitelji Josipa Manolića izrazio je sućut.
Detalji isplate nove tranše
Isplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost odobrava se nakon što zemlja provede odgovarajuće dijelove svog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Komisija je krajem veljače pozitivno ocijenila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti iz Provedbene odluke Vijeća za četvrti obrok.
U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4,2 milijarde u povoljnim zajmovima. Ta se sredstva moraju iskoristiti do 2026. godine. Hrvatskoj je do sada isplaćeno preko 3 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), zatim tri tranše od po 700 milijuna eura i danas četvrtu od 162,5 milijuna eura.
Nakon ove isplate trebale bi uslijediti još veći iznosi, a zadnja deseta rata bit će najveća - milijardu i 881 milijun eura.
Četvrta tranša isplaćena je nakon što su učinjeni važni koraci u provedbi šest reformi i osam ulaganja u područjima javne uprave, pravosuđa, javne nabave, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dekarbonizacije energetskog sektora, elektroničke komunikacije, istraživanje i inovacije te zdravstva.
Glavne mjere koje se financiraju iz ove tranše uključuju novi model financiranja vrtića i važna ulaganja u zdravstvenu skrb.
Hrvatska je donijela novi model za državno financiranje ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se povećalo sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Državno financiranje pomoći će slabije razvijenim regijama u kojima se općine suočavaju s financijskim ograničenjima za financiranje dječjih vrtića.
Novim modelom utvrđuje se i nacionalni kriterij za raspodjelu sredstava općinama. Poboljšat će se financijska održivost vrtića, smanjiti regionalne razlike i poboljšati opći pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Što se tiče ulaganja u zdravstvenu skrb, Hrvatska je kupila najsuvremeniju dijagnostičku medicinsku opremu za dva glavna klinička centra koja će poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi za sve pacijente, uključujući one kojima je potrebno najsloženije liječenje.
Novom opremom poboljšat će se dijagnostika, liječenje i praćenje pacijenata nakon liječenja te će se skratiti boravak u bolnicama, uključujući u jedinicama intenzivne njege. Ograničit će i potencijalne komplikacije, smanjiti troškove liječenja i skratiti vrijeme čekanja u tim klinikama.
Hrvatska je nabavila i opremu za liječenje epilepsije kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove te je digitalizirala kardiološke usluge ulaganjem u 40 telemedicinskih centara koji će pružati brze i lako dostupne dijagnostičke kardiološke usluge.
