U Banskim dvorima je završen sastanak premijera Andreja Plenkovića s Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.


Dragan Čović je nakon sastanka rekao da su imali ugodan razgovor.

Vezani članci Andrej Plenković Plenković od ponedjeljka najavio nove mjere za suzbijanje epidemije: "Ići ćemo na smanjivanje broja ljudi na javnim okupljanjima" Andrej Plenković - 6 Plenković uzvratio Milanoviću: "Kod njega se vidi teški kompleks zbog poraza na izborima 2016."

"Teme su bile suradnja BiH s Hrvatskom, zahvala premijeru Plenkoviću i RH na pomoći u traženju našeg zajedničkog europskog puta. Informirali smo ga o našim odnosima u BiH, predstojećim lokalnim izborima, izbornom zakonodavstvu i o tome da smo Izetbegović i ja potpisali prije tri mjeseca sporazum oko Grada Mostara i da ćemo krajem ove godine završiti naše dogovore oko izbornog zakonodavstva", kazao je Čović.

Navodi da su i dalje ostali različiti pogledi oko toga kako i kojom dinamikom to odraditi. "Ja sam inzistirao da se držimo sporazuma koji smo zajedno potpisali čiji su svjedoci bili i prtedsjednici mkeđunarodnih institucija u BiH", dodao je Čović.

O malograničnim prijelazima

Što se tiče malograničnih prijelaza, kaže kako se radi o stvari koja se dogovara na razini resora koji su za to zaduženi.

"Ne mislim da tu s bosanskohercegovačke strane ima problema, ali da moramo usuglasiti sve ono što danas zahtijeva EU, prije svega Hrvatska - moramo. Naravno, u korona-ambijentu smo imali i dodatne probleme oko prelaska građana i načina kako to sve skupa nadzirati. Tako da vjerujem kako to nije problem koji bi trebao izazivati posebnu pažnju", dodao je Čović.

"Kad je u pitanju naša suradnja, kad je u pitanju čitav pojas od negdje 1002 km granice, ja bih rekao da je stanje za primjer", dodao je Čović.

Problem s obavještajnom agencijom

"Što se tiče obavještajnog sektora u BiH, ja osobno sam već više puta izjavio da ne prihvaćamo mogućnost po modelu kako je to netko zamislio, govorim o SDA, ima sadašnjeg ravnatelja OSE. Iz više razloga", rekao je Čović.

"Jedan je što imamo sporne formalne uvjete koji su javno osporavani već par godina i nismo u stanju uraditi i s druge strane profesionalnost osoblja koje danas vodi tu obavještajnu službu. S treće strane je prijedlog koji je došao uopće u razmatranje, a nije razmatrao kapacitet hrvatskog predstavnika kao formu glavnog inspektora u toj agenciji. Moramo sjesti i dogovoriti se kako bi išli u proceduru imenovanja", objasnio je Čorić.

Bitna konstitutivnost naroda

Za konstitutivnost kaže kako je to ustavna kategorija u BiH. "To je ovaj prijedlog koji smo u sporazum stavili, da provodimo odluke Ustavnog suda u BiH. To je prijepor. Hrvatima, kao i Bošnjacima i Srbima pripada da izaberu legitimne predstavnike na svim administrativnim razinama vlasti", navodi Čović i dodaje da se to odnosi i na Predsjedništvo BiH.

"Hrvatskog člana Predsjedništva već treći put biraju Bošnjaci kao drugog bošnjačkog člana Predsjedništva. Ista stvar je u Domu naroda. Postoje Klubovi naroda u Domu naroda. Mi inzistiramo da Hrvate biraju Hrvati, a ne da to u Sarajevu, Goraždu, Zenici i Tuzli to rade Bošnjaci za nas", objasnio je Čović.

Navodi da Bošnjaci u Predsjedništvu izabiru sve ostale predstavnike. "Ako imate komoditet da Hrvatima birate predstavnike, onda odlučujete u ime njih. Izaberete dva bošnjačka člana Predsjedništva i taj drugi Bošnjak u diplomaciju pošalje sve svoje ljude gdje više ni nema Hrvata. U ovom trenutku je prava prepreka za to politika SDA", rekao je Čović.

Jedan od načina za pomak po pitanju novog izbornog zakona u BiH je "razgovarati", kao na susretu u Zagrebu, te da se "shvati da je opasno najmalobrojniji narod dovesti u poziciju manjine, a taj izraz se počeo koristiti u političkom izrazu Sarajeva", rekao je Čović. "To je put za trajno nefunkcioniranje Bosne i Hercegovine", naglasio je.

"Nastavljen redoviti dijalog"

Iz Vlade RH je stiglo priopćenje koje prenosimo u cijelosti.

"Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima Bakira Izetbegovića, zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednika SDA te Dragana Čovića, zamjenika predsjedatelja Doma naroda PS BiH i predsjednika HDZ-a BiH.

Time je nastavljen redoviti dijalog predsjednika hrvatske Vlade s političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini o političkim i gospodarskim odnosima Hrvatske i BiH.

Naglašena je čvrsta potpora Hrvatske Bosni i Hercegovini na njezinom europskom putu. Za Hrvatsku, kao susjednu i prijateljsku državu, boljitak, stabilnosti i sigurnost Bosne i Hercegovine od najvećeg su značaja. Predsjednik Vlade Plenković posebno je naglasio važnost ostvarivanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, kao i njihovu legitimnu zastupljenost u institucijama BiH", navodi se u priopćenju Vlade.

Hrvatska spremna pomoći BiH

"Kao što je Hrvatska već i pokazala organiziranjem Zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju 2020., kojim je u fokus stavljen proces proširenja EU-a te europska perspektiva jugoistoka Europe, Plenković je ponovio da je Hrvatska spremna pomoći Bosni i Hercegovini u reformama i ispunjavanju kriterija potrebnih za stjecanje statusa države kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji.

Pozdravljeno je potpisivanje sporazuma o izmjenama Izbornog zakona i održavanju izbora u Gradu Mostaru, čime je otvoren prostor za daljnju normalizaciju i kvalitativno unapređenje bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Ususret 25. obljetnici potpisivanja Daytonsko–pariškog mirovnog sporazuma, sastanak je bio prigoda za sažimanje njegovih postignuća, kao i razgovor o uklanjanju preostalih zapreka koje koče napredak BiH na putu prema EU.

Na sastanku je bilo riječi i o situaciji u susjedstvu, gospodarskoj suradnji, investicijama, zajedničkim prekograničnim projektima, s obzirom da je BiH šesti trgovinski partner Hrvatskoj, kao i daljnjem infrastrukturnom povezivanju dvije države", dodaje se u priopćenju Vlade.