"Priča o reformama u Hrvatskoj je priča o jetiju - svi znaju da postoji, ali ga nitko nije vidio"

Zašto Banski dvori nisu krenuli u velike reforme poput one javne uprave, mirovinskog sustava koji je poluprazan te zdravstva, koje svake godine napravi dodatnih 2 milijarde kuna dugova analizirao je Mislav Bago u Dnevniku Nove TV.

Pročitajte i ovo Mislav Bago o aferi Mailovi "Predsjednica je malo zakasnila. Očito je osjetila da je premijer grogiran pa da i ona skupi koji poen" Za Dnevnik Nove TV Bauk o premijerovoj poruci iz Sofije: "Iz toga možemo iščitati da više ni on ne vjeruje da je to bilo u redu"

Postoji li uopće politička volja da aktualna Vlada krene u provođenje strukturnih reformi i je li reforma Agrokora predstavlja izbjegnutu najgoru katastrofu za gospodarstvo, pitanja su na koja Bago daje odgovore.

"Kad govorimo o strukturnim reformama u Hrvatskoj, to je priča otprilike kao o jetiju, svi znamo da postoji, no nitko ga nije vidio. To tako traje već desetljećima. Mirovinski sustav, ako ga sad praktički ne krenemo sanirati, nas troje (pokazuje na sebe i voditelje op.a.), nećemo imati mirovinu", ističe Bago.

"Zdravstveni sustav, moramo odlučiti koja prava imamo i što je besplatno. Činjenica je da smo mi zemlja solidarnosti, ali očito je da ovo ovako više ne može ići", kaže Bago.

"Javna uprava - za isto radno mjesto, ista plaća. Vlada je izgubila na početku taj svoj momentum. S obzirom kakvu imaju većinu, teško da mogu bilo kakvu reformu provesti. Zoran Milanović je imao apsolutnu većinu u izbornoj noći i znamo koje strukturne reforme nisu proveli. Nešto su napravili, ali malo. Ova Vlada sad s HNS-om, 77-78 ruku, to zapravo visite na koncu i morate kupovati mir. Nezavisni zastupnici su zapravo i najskuplji. Vidimo i kako se proračun usvaja. Bojim se da će 2018. teško biti godina reformi. To će biti prouštena godina", ističe Bago.

Mislav Bago o obećanim reformama (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Foto: DNEVNIK.hr

"S obzirom da dolazi upozorenje iz EU da se njemačko gospodarstvo usporava, odnosno pregrijava, sad je bio idealan trenutak, kad imate dobru ekonomsku perspektivu, da radite reforme. Morate, naravno, ljudima objasniti, da, rezat ćemo to i to, ali to je zbog vaše djece da imaju bolje životne uvjete, da imaju bolji školski sustav. Sve Vlade imaju taj problem, u komunikaciji. Oni se prepadnu kad reforma krene, odmah skoče sindikati, interesne skupine i onda završi kako završi - velikim fijaskom", naglašava Bago.

Je li Agrokor bio najveća kriza hrvatskog gospodarstva? Bago smatra da su stvari zasad pod kontrolom.

"Da se poigram riječima povjerenika Ramljaka - reaktor se kontrolira. Pitanje je kako će to izgledati 2018. godine. Mislim da najozbiljnije i najgore za Vladu i nas dolazi tek 2018. godine. Nagodbe, hoće li svi pristati na otpis 70 ili 80 posto potraživanja kao što to Povjerenik govori? Vi imate neke prehrambene tvrtke koje su kičma hrvatskog gospodarstva, koje na sebe vežu obrtnike, OPG-ove, koji su se bavili financiranjem Agrokora. Oni će morati oprostiti 70 posto dugova. Znači, vi opraštate 70 posto svojih dugova, vi više nemate to na svojim bilancama, više nema investiranja. Znači, dogodine će biti manje investiranja. To je čak i ministar Marić detektirao kao potencijalni problem. S druge strane, pitanje je kako će to sve završiti kad se sve te firme iz sastava Agrokora restrukturiraju i dobiju novog vlasnika? Koja će biti sudbina tih tvrtki, hoće li one biti filijale velikih koorporacija iz Europe ili će to biti tvrtke koje će sačuvati mirovinski fondovi? Slavonci znaju što znači imati takve tvrtke pod, ajmo reći, hrvatskom kontrolom", zaključio je Bago.