Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Američki predsjednik George W. Bush sa suprugom Laurom boravit će u posjetu Hrvatskoj 4. i 5. travnja, kojom prilikom će se sastati s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i drugim hrvatskim dužnosnicima, doznaje se iz američkih izvora.


Bit će to drugi posjet jednog američkog predsjednika Hrvatskoj od osamostaljenja, i treći ukupno, nakon kratkog zadržavanja Billa Clintona u Zračnoj luci Pleso u siječnju 1996., i posjeta Richarda Nixona Zagrebu i Kumrovcu u listopadu 1970. Prema službenim podacima Bijele kuće, odlazak na summit NATO-a u Bukurešt je 24. putovanje u inozemstvo predsjednika Busha od ulaska u Bijelu kuću 1. siječnja 2001., a Hrvatska će biti 72. zemlja koju na tim putovanjima posjećuje.

Vezani članci Slika nije dostupna Video: Svi američki predsjednici koji su stupili na hrvatsko tlo Slika nije dostupna Bush protiv smanjenja ovlasti američkih špijuna

Tijekom posjeta Hrvatskoj, u koju će doputovati nakon sudjelovanja na summitu NATO-a u Bukureštu, predviđen je i susret predsjednika Busha s čelnicima zemalja koje na summitu budu pozvane u članstvo NATO-a, najavila je u priopćenju u četvrtak Bijela kuća.

Očekuje se da će na summitu pozivnice za članstvo dobiti Hrvatska, Albanija i Makedonija, a predsjednik Bush i dužnosnici administracije najavili su da će se u Bukureštu snažno založiti za njihovo članstvo u NATO-u.

"Hrvatska je najspremnija za članstvo od troje kandidata", ocijenio je u četvrtak dužnosnik američke administracije u razgovoru za Hinu, potvrđujući najviše ocjene koje je Hrvatska dobila na svim razinama u Washingtonu, kada se razmatralo proširenje NATO-a.

Dok konsenzus 26 članica NATO-a oko pozivanja u članstvo Hrvatske nije upitan, pitanje članstva za Makedoniju još uvijek je otvoreno, zbog spora oko imena s Grčkom, koja prijeti vetom.

"Ako se na članstvo Makedonije stavi veto, pitanje je što s Albanijom, te dvije zemlje imaju svoja pitanja. Ako se Albanija izdigne u NATO-u, to dovodi u Makedoniju u vrlo tešku poziciju", opisao je američki dužnosnik dinamiku vezanu uz odluke u Bukureštu.

Osim o članstvu za tri članice Jadransko-američke povelje, u Bukureštu će se razmatrati i uključivanje Ukrajine i Gruzije u Akcijski plan za članstvo NATO-a (MAP), što također snažno zagovara Washington, ali je isto pod upitnikom zbog protivljenja nekih članica Saveza.

Francuska i posebno Njemačka, izrazile su protivljenje MAP-u za Ukrajinu i Gruziju, što je po riječima američkog dužnosnika "poput nuđenja veta Rusiji", koja se odlučno protivi kandidaturi Kijeva i Tbilisija za NATO-a. Rekao je kako ne očekuje da će obje zemlje biti uključene u MAP.

Predsjednik Bush će uoči Bukurešta, 31. ožujka i 1. travnja, boraviti u posjetu Ukrajini, gdje će se sastati s predsjednikom Vladimirom Juščenkom i drugim najvišim dužnosnicima.

"Posjetom predsjednika Busha Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj istaknut će se značenje jačanja Europe u cjelini, slobodne i u miru", naglasila je Bijela kuća. Bushov posjet Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj odvijat će se od 31. ožujka do 5. travnja.

Na summitu u Bukureštu, pored pitanja proširenja NATO-a, SAD želi da saveznici zauzmu zajedničko stajalište o proturaketnoj obrani i njenom daljnjem razvoju, te također nastaviti dijalog s Rusijom o tom pitanju.

SAD također na summitu očekuju razgovore o "energiji kao sigurnosnom, a ne komercijalnom pitanju", jer su neki saveznici i partneri iz NATO-a vezano uz izvore energije izloženi političkim pritiscima ili previše ovisni o jednom izvoru, rekao je dužnosnik.

Afganistan će biti jedna od središnja tema summita, s naglaskom na potrebu povećanja snaga za najmanje 10 posto i njihovog punijeg angažiranja u misiji ISAF-a, do preuzimanja obveze trajnijeg ostanka u Afganistanu.

Prema agencijskim izvješćima, koja se pozivaju na pripremne dokumente summita, SAD predlažu da saveznici u Bukureštu potpišu plan o petogodišnjem angažiranju u Afganistanu kako bi se suzbila pobuna talibana.