Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U zadnjih 60 godina prosječna visina hrvatskih djevojaka povećala se za oko 6,2 centimetra, a težina za 6,8 kilograma, dok su kod muškaraca ta povećanja otprilike dvostruko veća, pokazuje istraživanje.


Hrvatske djevojke i mladići dosegnuli su svoj biološki maksimum, a iz godine u godinu rastu i razmjeri njihove pretilosti, zbog čega stručnjaci upozoravaju da Hrvatskoj u budućnosti prijeti neslućeno povećanje broja oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti.

Vezani članci 10. Bljak fest - 3 Jela za koja se osim apetita mora ponijeti i hrabrost: Posluživala su se bikova muda, iznutrice, puževi... Slika nije dostupna Manjim porcijama protiv pretilosti

U zadnjih 60 godina prosječna visina hrvatskih djevojaka povećala se za oko 6,2 centimetra, a težina za 6,8 kilograma, dok su kod muškaraca ta povećanja otprilike dvostruko veća, pokazuje istraživanje.

Skupina znanstvenika Instituta za antropologiju iz Zagreba i Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba analizirala je kretanje podataka o visini, težini i indeksu tjelesne mase (BMI) mladih od 15 do 19 godina između 1950. i 2010. godine, uspoređivala trendove promjena s realnim bruto domaćim proizvodom (BDP), te rezultate objavila u međunarodnom časopisu Economics and Human Biology.

Istraživanje se temelji na podacima o ukupno 42.478 djevojaka i mladića, od čega su podaci od 1991. do 2010. godine uzeti na 3.393 učenika zagrebačkih srednjih škola.

Posljednji podaci iz 2010. godine pokazuju prosječan raspon visine od 165,2 cm kod 15-godišnjih djevojaka do 165,9 cm kod 19-godišnjih djevojaka, te od 176,5 cm kod 15-godišnjih mladića do 180,9 cm kod 19-godišnjih mladića.

Istodobno, prosječna težina djevojaka od najmlađih do najstarijih u skupini kreće se između 58,6 i 63,3 kilograma, te između 70,3 kg kod 16-godišnjih mladića do 77 kg kod 18-godišnaka.

Prešli „nutricijsku tranziciju“

Rezultati zapravo odražavaju pozitivne ekonomske trendove u Hrvatskoj tijekom tih 60 godina, s izuzetkom početka 90-tih kada ih je narušilo izbijanje rata. Porast BMI odgovara gospodarskom oporavku zemlje i ukazuje na „nutricijsku tranziciju“, kaže se u tekstu.

Prehrambena tranzicija neke zemlje znači da je prošao manjak, a nastupio višak dostupnosti hrane, sa svim zdravstvenim posljedicama - nakon pothranjenosti kao glavnog zdravstvenog problema ljudi se suočavaju s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću kao glavnim čimbenikom rizika za zdravlje, objašnjava vodeća autorica teksta, Tatjana Škarić Jurić s Instituta za antropologiju.

Osim nje autorice teksta su Matea Zajc Petranović, Željka Tomas, Nina Smolej Narančić i Jasna Miličić s Instituta, te Andrea Veček iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba.

BMI je okvirni pokazatelj prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, koji se računa tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima.

Prije 1991. godine djevojke su imale veći BMI od mladića, ali se nakon toga odnos obrnuo, što odražava veću osjetljivost mladića na socioekonomske promjene. S druge strane, pad tjelesne mase kod djevojaka najvjerojatnije je odraz promjene modela njihovog prehrambenog ponašanja - od sredine 70-tih i kod nas je vitkost postala estetskim idealom ženskog spola.

Evolucijski gledano, ljudi nisu razvili dovoljno dobre mehanizme koji bi ih zaštitili od kontinuiranog prekomjernog uzimanja hrane jer se naša vrsta nikada do sada nije našla u takvoj situaciji. Stoga je razumljiv i očekivan odnos između dostupnosti hrane i tjelesne mase.

Veličine vjerno prate kretanje BDP-a

Podaci pokazuju usporedni rast BDP-a i indeksa tjelesne mase kod mladih. Tek kada nastupi epidemija pretilosti, kao što je ta u zadnja dva desetljeća slučaj svugdje u zapadnom svijetu, raste svijest da taj proces treba kontrolirati, objašnjava znanstvena savjetnica s Instituta za antropologiju.

Tijekom zadnjih 20 godina u Hrvatskoj se prosječna visina djevojaka i mladića nije bitno mijenjala, a u istom razdoblju porasli su prosječna težina mladića i BMI oba spola.

Kontinuirani porast BMI kod naših adolescenata u skladu je s očekivanim trendovima, a studija pokazuje da mladi organizmi brzo reagiraju na promjenu socioekonomskih uvjeta, u hrvatskom slučaju vezanu uz pogoršanje životnog standarda uzrokovano ratom.

Studija također pokazuje da je u posljednjih dvadeset godina došlo do zastoja u rastu u visinu, što znači da smo kao populacija dosegli svoj biološki maksimum pa se očekuje da prosječna visina stanovništva neće dalje rasti, napominje Škarić Jurić.

U istom razdoblju značajan porast tjelesne mase zabilježen je u oba spola i u svim drugim dobnim skupinama, a do epidemije debljine došlo je i u svim drugim državama, dodaje ona.

Što nas očekuje?

Budućnost se ne može predvidjeti, ali treba zaustaviti današnje trendove, ističe Škarić Jurić, jer obje krajnosti prehrambenog statusa izrazito su štetne za zdravlje.

Pothranjenost je prisutna kao problem i u razvijenim društvima u obliku patološkog stanja - anoreksije, koja odnosi velik broj mladih života. No, puno veći problem je sve veći udio pretilih osoba, pri čemu posebnu brigu izaziva porast pretilosti kod djece.

Društvo se treba pokušati s time nositi jer će ta pojava znatno utjecati na epidemiološku sliku u budućnosti, kad će broj oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti poprimiti neslućene razmjere koje bismo svi trebali pokušati još danas spriječiti, upozorava Tatjana Škarić Jurić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook