'Ako ne dobijemo što želimo, čupamo svih 200 tisuća stabala!'

U znak prosvjeda nastradalo je jedno stablo maraske. Ako ne dobiju što žele, kažu propsvjednici, iščupat će svih 200 tisuća stabala. Proizvođači iz zadarskog zaleđa traže realnu cijenu za svoj proizvod. Smatraju da su prevareni i dovedeni u mat poziciju nakon što im je u posljednji tren izvješena cijena od 4 kune i petnaest lipa po kilogramu, a u ovom trenutku više ne mogu pregovarati s drugim otkupljivačima.

Pročitajte i ovo 80. godišnjica Milanović: "Oslobođenje ovog grada je najvažniji čin oslobođenja Dalmacije" spora birokracija Povratnica iz Irske bila je ogorčena sustavom u Hrvatskoj, a onda se dogodio obrat: "Rekla sam, ajde da se netko konačno potrudi"

Prošlogodišnjom cijenom od pet kuna bili bi zadovoljni, ali ne i oduševljeni. Predsjednik uprave maraske zbog poslovnih obveza nije mogao pred kameru, ali je u telefonskom razgovoru rekao, da je prosvjedovanje legitimno pravo proizvođača i da se cijena neće mijenjati, jer je u vrijeme recesije ona tržišno prihvatljiva. 'Walter Wolf dok je bio, dao nam je pet i pol kuna, Hypo banka isto, a sad je došao i treći vlasnik i ovo je druga godna gdje nam cijenu skida. Znači prošlu godnu nam je dao pet kuna, a ovu godnu četiri kune i 15 lipa. Iduću će biti na tri. Što nam ne objavi sad, godinu dana unaprijed da tražimo drugog proizvođača, a ne njih?', kazao nam je Branko Škara jedan od proizvođača.

Maraska hrani 180 obitelji u zadarskom zaleđu

Ovaj plod hrani oko 180 obitelji u zadarskom zaleđu. Ne udovolji li se proizvođačima urod će propasti, a budućnost njihovih obitelji nije nimalo svijetla. Odgađanjem berbe seljaci gube na količini, ali se istovremeno povećava kvaliteta samog ploda, pa će za tjedan dana umjesto 5 tražiti 8 do 10 kuna.

Usporedimo li povijest maraskina i sadašnju situaciju pitanje je je li taj liker u ovom trenutku dovoljno prepoznatljiv brend u svijetu. Kroz stoljeća u ovom piću uživali su uglednici poput napoleona, ruski carevi i engleski kraljevi, a često u čašicu maraskina vole zaviriti i u vatikanu. Vlasnici maraske prije četiri godine zasadili su na vlastitom zemljištu oko 100 tisuća sadnica čiji se puni rod očekuje za tri godine, tako da budućnost samog pića nije ugrožena. Upitna je količina, kvaliteta, ali ono što je najvažnije neizvjesna je budućnost malih proizvođača.