Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska će do svibnja iduće godine postati ravnopravnom članicom europske transplantacijske zajednice, kroz udrugu Eurotransplant u čijem je probnom članstvu na godinu dana.


Prema Mireli Bušić, nacionalnoj koordinatorici za transplantaciju Ministarstva zdravstva, koristi su se već osjetile. Dosad je između Hrvatske i europskih zemalja kroz Eurotransplant razmijenjeno sedam organa, pa su iz europskih zemalja stigli organi koji su omogućili četiri transplantacije jetre za bolesnike u Hrvatskoj, a tri jetre za presađivanje upućene su iz Hrvatske u europske zemlje. 

Vezani članci Slika nije dostupna VELIKI USPJEH I SREĆA S transplantiranom jetrom rodila zdravog dječaka Slika nije dostupna PRVI NA SVIJETU 'Ako ste u ovakvoj situaciji najbolje mjesto za život je Hrvatska'

U Hrvatskoj se radilo o bolesnicima kojima je jetra hitno trebala biti presađena, jer su bili životno ugroženi. Bez takve međunarodne suradnje ne bi mogli preživjeti. 

Sljedeća ugrožena skupina bolesnika su visokosenzibilizirani primatelji bubrega kojih je u Hrvatskoj desetak. Riječ je o bolesnicima za koje je iznimno teško naći organ, a oko mogućih organa za njihove transplantacije međunarodna suradnja kroz Eurotransplant već je uspostavljena. 

U studenome počinju aktivnosti koje bi trebale rezultirati presađivanjem organa kod djece i urgentnih primatelja drugih organa. 

Članice Eurotransplanta su Nizozemska, Belgija, Njemačka, Luxembourg, Austrija, Slovenija, a sada je članstvu pridružena i Hrvatska, s kojom Eurotransplant obuhvaća populaciju od 122 milijuna stanovnika, što je ogroman rezervoar za potencijalne transplantacije organa.

Prema pročelniku Zavoda za nefrologiju i dijalizu riječkog Kliničkog bolničkog centra dr. Sanjinu Račkom, suradnja kroz Eurotransplant osobito će koristiti posebno ugroženim skupinama bolesnika za koje je izbor organa u Hrvatskoj sužen. 

Usklađivanje s načelima Eurotransplanta znatno će unaprijediti organizaciju i efikasnost rada u našim centrima, ubrzati obradu i unaprijediti praćenje bolesnika, jer oni na listi čekanja u svakom trenutku moraju biti spremni na moguću transplantaciju, a razlika od dosadašnjeg načina rada je što postoji poseban sustav bodovanja za bolesnike na listi. U Hrvatskoj se upravo izrađuje informatički sustav za razmjenu organa koji će sve to obuhvatiti.

Inače, na listi čekanja za transplantaciju bubrega je 708 bolesnika, jetre 48, srca 18, pluća 3, bubrega i gušterače 17 i bubrega i jetre 3 bolesnika. U Hrvatskoj je 3.700 osoba s nadomještenom bubrežnom funkcijom, od toga 2.700 na dijalizi, a koncem 2005. godine sa zatajenjem bubrega bilo je 637 novih bolesnika.