Ipak, krize posljednjih godina imale su izravan utjecaj na kvalitetu života mnogih Europljana. To se snažno osjeća kad je riječ o stanovanju jer brojni naši građani teško pronalaze cjenovno pristupačno stanovanje diljem Europe. U proteklih 10-ak godina u cijeloj Europskoj uniji kontinuirano rastu najamnine za stanovanje, kao i cijene stambenih nekretnina. Slučaj je to, naravno, i u Hrvatskoj.
"Europska komisija prepoznala je stambenu krizu i probleme s kojima su suočeni naši građani. Kao što je rekla naša predsjednica Ursula von der Leyen: Ono što je važno za Europljane, važno je za Europu. Zbog toga je ona predložila imenovanje povjerenika koji će biti nadležan za stanovanje, dok ćemo Europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje tek predložiti'', kaže Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. "Fokus će biti na analizi uzroka stambene krize, a budući povjerenik blisko će surađivati s međunarodnim financijskim institucijama, nacionalnim razvojnim bankama i drugim dionicima. Važne su i neke druge EU politike, poput kohezije, koja također može imati važnu ulogu u ovom području, te pravila o državnim potporama radi omogućavanja potpora za stanovanje, osobito energetski učinkovito i socijalno stanovanje. Cilj je proširiti ponudu objekata za stanovanje i smanjiti troškove izgradnje, ali i da se istovremeno osigura dovoljno kvalificiranih radnika", objašnjava Ujević.
Cjenovno pristupačno stanovanje za bolju budućnost
Europska komisija želi poboljšati energetsku učinkovitost zgrada i kvalitetu stanova. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada postavljeni su ciljevi za postizanje fonda zgrada s nultom neto stopom emisija do 2050.
Europska unija tek treba izraditi plan za cjenovno pristupačno stanovanje, ali jasno je da će cilj biti pružanje pomoći državama članicama i gradovima različitim izvorima financiranja. Plan će uključivati i razvoj strategije za stambenu izgradnju, s ciljem smanjenja troškova gradnje, poboljšanja vještina radne snage, povećanja produktivnosti i bolje ekološke učinkovitosti građevinarstva.
Fokus će biti i na smanjenju regionalnih razlika i poticanju veće participacije na tržištu rada, osobito žena i mladih. Globalne promjene donose i promjene na tržištu rada. Ono se mora prilagoditi novim izazovima, uključujući nova zanimanja koja nastaju zbog zelene i digitalne tranzicije. U ovim promjenama svakako treba biti mjesta za žene na tržištu rada. Direktiva o transparentnosti plaća pomaže u osiguravanju jednakih plaća za žene i muškarce, dok Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života pomaže ženama, koje često imaju više obiteljskih obveza, da napreduju u karijeri, uz očuvanje ravnoteže s privatnim životom.
"Značajnu ulogu u poticanju većeg sudjelovanja žena na tržištu rada imaju i naše socijalne politike, koje podržavaju fleksibilne radne uvjete i tako omogućuju ženama, mladima i marginaliziranim skupinama lakši pristup tržištu rada. Vrlo je važno vezati sustav obrazovanja s potrebama tržišta rada, u taj sustav uključiti i žene te otvoriti različite mogućnosti mladima", priča voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Kvalitetna radna mjesta za sve
Europa mora usmjeriti napore na očuvanje kvalitete života promičući jednakost i kvalitetna radna mjesta za sve. Promjene na tržištu rada odvijaju se vrlo brzo. S obzirom na brz razvoj tehnologija, od zelenih rješenja do umjetne inteligencije, važno je osigurati da svi građani mogu pronaći svoje mjesto na tom tržištu. Nažalost, postoji rizik da će neki dijelovi društva biti zapostavljeni. U EU-u još uvijek ima država s nižom stopom zaposlenosti žena od muškaraca. Postoji i razlika među spolovima kad je riječ o radu s novim tehnologijama. Zato je važno osigurati da svi imaju priliku za odgovarajuće obrazovanje i stjecanje potrebnih vještina.
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
Europska komisija želi omogućiti bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života uvodeći više fleksibilnosti kako nitko ne bi morao birati između posla i privatnog života. Te fleksibilnosti obuhvaćaju područja kao što su roditeljski dopust, očinski dopust, radno vrijeme, radni uvjeti, a uz roditelje odnose se i na pružatelje skrbi.
"Europske politike žele poboljšati ravnotežu ne samo zakonodavstvom već i konkretnim javnim ulaganjima u infrastrukturu. Europa ulaže kako bi se omogućila bolja skrb o djeci i pomoć mladim roditeljima kroz razne fondove, uključujući kroz Program iduće generacije – NextGenerationEU", kaže Zrinka Ujević. U Hrvatskoj se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti nastoji osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete. Biti roditelj ne bi smjela biti prepreka za dobar posao, a to je posebno važno za žene – da ne moraju birati između majčinstva i karijere.
Plan Europske komisije usmjeren je na stvaranje cjenovno pristupačnog stanovanja, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta za sve i postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Inicijativama je cilj poboljšati životne uvjete građana EU-a, omogućiti ravnopravnost te osigurati da svi, bez obzira na spol, dob ili status, imaju jednake prilike za uspjeh u društvu.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj po najvišim profesionalnim standardima.
